Istrazivanje o financijskoj slici hrvatskih studenata, koje je tijekom veljace provedeno na portalu Studentski.hr u suradnji s Hrvatskom postanskom bankom i studentskom udrugom Financijski klub, pokazuje da od dvije trecine ispitanika koji ne ocekuju posao u struci nakon studija, njih 48 posto je spremno raditi sve sto bude moguce, a 12 posto ce nastaviti edukaciju.
Pritom su studenti tehnickih fakulteta vrlo pesimisticni, jer samo sedam posto njih ocekuje posao u struci, a studenti drustvenih fakulteta iznimno optimisticni, poput 82 posto studenata ekonomije koji racunaju na posao odmah nakon fakulteta.
Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta smatra da su takvi rezultati posljedica teskog stanja u industriji jer su, primjerice, u problemima gradevinarstvo i brojne druge djelatnosti koje bi mogle zaposliti studente tehnickih fakulteta.
'Drustvenjaci' imaju vece sanse
S druge strane, znacajan je broj radnih mjesta u administrativno-ekonomskim poslovima u svim djelatnostima, ukljucujuci glomazni javni sektor, sto ekonomistima i drugim "drustvenjacima" daje vece sanse za posao u struci.
Ivanov smatra da bi se obrazovni sustav trebao bolje povezati s Hrvatskim zavodom za zaposljavanje, koji ucenicima 4. godine srednje skole nudi mogucnost profesionalne orijentacije.
Takva orijentacija i procjena sposobnosti ucenicima se treba ponuditi vec krajem osnovne skole, kako bi ih se moglo savjetovati, bodriti i usmjeriti u skladu s njihovim rezultatima i interesom, kaze Ivanov.
Sto se tice financijskog stanja studenata, vise od polovice ih mjesecno raspolaze s najvise 500 kuna, ne racunajuci troskove stana i hrane. U privatnom smjestaju zivi ih 39 posto, s roditeljima 34 posto, a u studentskim domovima 27 posto.
Samo dva posto planira uzeti kredit
Prihode svoje obitelji 57 posto ocjenjuje prosjecnim, svaki cetvrti oslanja se iskljucivo na financije roditelja, dok ih 39 posto ostvari vlastitu zaradu od povremenih poslova.
Svaki drugi ispitanik kaze da ce izraditi financijski plan nakon sto se zaposli, trecina ce zapoceti stednju, a samo dva posto planira uzeti kredit.
Smatraju da mogu vrlo malo ustedjeti, a kada bi to mogli za putovanja bi stedjelo 65 posto ispitanika, dok je edukacija na drugom mjestu s 23 posto.
Zbog svakodnevnih troskova 14 posto studenata uslo je u dug, a njih 81 posto se ne bi zaduzilo. Najcesce placaju gotovinom, njih 81 posto, kreditnu karticu koristi ih tek devet posto, a internetskim i mobilnim bankarstvom sluzi se 10 posto studenata, pokazuje istrazivanje.
