Iz Hrvatske liječničke komore (HKL) kažu da je u javnom zdravstvenom sustavu RH trenutno zaposleno 13.613 liječnika, piše Večernji list. No, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji vodi registar zaposlenih u zdravstvu, u hrvatskom je zdravstvu 15.047 doktora medicine. U našem zdravstvenom sustavu za jedan te isti podatak, dakle onaj o broju liječnika, razlika iznosi 1.434 liječnika.
Iz Liječničke komore dodaju da je od nabrojenih 13.613 liječnika njih 271 u mirovini i zaposleni su na četverosatno radno vrijeme. Postavlja se pitanje otkud onda HZJU-u skoro 1434 više liječnika u registru?
Službeni registar bilježi sve više liječnika, a u javnosti priča o manjku
O broju liječnika sa zavoda i kako je tolika razlika moguća, Zavod Večernjem listu nije dao objašnjenje. Međutim, valja pripomenuti da se podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo odnose na prošlu godinu. Mala je vjerojatnost da je toliki broj liječnika u sedam mjeseci 2019. otišao iz sustava. Po srijedi nije ni razlika u zaposlenju u privatnom zdravstvenom sektoru jer, prema javno dostupnom objašnjenju HZJZ-a riječ je o brojkama o zdravstvenim ustanovama, zaposlenicima i opremi, ali u državnim ustvanovama.
Kada se usporede podaci o broju zaposlenih liječnika unazad dvije godine, u registru HZJZ-a, prošle godine je u javnom zdravstvenom sustavu 200 novozaposlenih doktora medicine. Isto tako, godinama unazad taj isti registar bilježi kontinuirano povećanje broja liječnika u hrvatskom zdravstvu. Dok službeni podaci pokazuju da je iz godine u godinu broj liječnika u Hrvatskoj veći, u javnosti se već dugo vremena upozorava na nedostatak medicinskog kadra. Niti jedan liječnik u Hrvatskoj ne može raditi bez licencije Hrvatske liječničke komore što znači da bi svaki doktor medicine trebao biti u njihovoj evidenciji. Kao i svaki umorovljeni liječnik ili onaj koji radi u mirovini.
Manjak medicinskih sestara i tehničara
Ako ćemo se držati podataka HZJZ-a, u Hrvatskoj je onda 2018. godine bio jedan liječnik na 272 stanovnika. Taj podatak vodi nas u europski prosjek. To bi značilo da imamo više liječnika nego Velika Britanija ili Irska u odnosu na broj stanovnika, a manje nego Grčka ili Španjolska gdje je taj omjer najveći u Europskoj uniji. Zadnji dostupni europski podaci kažu da je to omjer usporediv s državama kao što je Norveška.
S medicinskim sestrama je ipak malo drugačija priča jer o manjku istih i njihovom odlasku "van" svjedoči velik broj bolnica. Kako kažu podaci HZJZ-a za prošlu godinu, u sustavu je u 2018. bilo 383 više zaposlenih medicinskih sestara, odnosno tehničara u usporedbi s 2017. godinom. Međutim, njihov ukupni broj je daleko od potrebnog i od statističkih prosjeka u usporedbi s drugim europskim zemljama. U Hrvatskoj je na 100 tisuća stanovnika dvostruko manje medicinskih tehničara nego naprimjer u Sloveniji, Bugarskoj ili Mađarskoj. Kada je riječ o visoko obrazovanim medicinskim sestrama u Hrvatskoj, stručna sprema se ne priznaje, a zbog toga nema niti pripadajuće plaće. I to je samo jedan od neriješenih problema koji ovu struku prate kod nas već godinama.
