Plastično posuđe, dodaci prehrani; sladoledi, jogurt i mlijeko neki su od više od 50 proizvoda koji su od lipnja do rujna ove godine povučeni s trgovačkih polica u Hrvatskoj zbog visokog udjela etilen oksida. Mjerodavnim službama prioritet bi trebala biti sigurnost i kakvoća hrane, te se zbog toga priprema zakonski okvir koji bi trebao spriječiti dotok nekvalitetne hrane na naše police, piše HRT.

Premda su kontrole česte i povlačenja proizvoda postala gotovo svakodnevna, struka uvjerava da nema razloga za paniku, te da hrvatski građani jedu zdravstveno ispravnu hranu.

Izdvajanja za hranu i piće

"Prosječno hrvatsko kućanstvo za hranu i piće u ovom trenutku izdvaja 26 % svog kućnog proračuna, što je gotovo dvostruko više od prosjeka EU. Nažalost, to onda utječe i na odabir potrošača koji su onda skloniji jeftinijim proizvodima, koji nažalost najčešće dolaze iz uvoza, upitne su kvalitete i sigurnosti", komentirao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam za HRT.

Zakonodavnim okvirom o sigurnosti hrane, novim Zakonom o službenim kontrolama, trebalo bi se omogućiti učinkovito, bolje i svrsishodnije provođenje službenih kontrola, istaknula je Tatjana Karačić iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

ŠTO SE TO DOGAĐA? /

Ne pamtimo ovako često povlačenje hrane s polica trgovina, od keksa i jogurta do sladoleda: 'Bit će toga još!'

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede tvrdi da je u potpunosti nevažno koja inspekcija u kontroli utvrdi neispravnost proizvoda te da je europski sustav za uzbunjivanje i povlačenje hrane s tržišta povezan sa svim zemljama članicama.

"To je integrirani sustav u kojem sudjeluju sve nadležne institucije svih zemalja članica, koje međusobno razmjenjuju podatke. Onog trenutka, kada u bilo kojoj članici dođe do povlačenja proizvoda, to je istovremeno, doslovce u istom trenu, poznato svim zemljama u okruženju, kao i svim zemljama članicama", poručio je Zdravko Tušek.

Promjene u ponašanju potrošača

A koliko je pandemija koronavirusa utjecala na promjene ponašanja potrošača?

"Ta promjena u ponašanju ljudi, odnosno pojačana higijena ruku i kuhinjskih i ostalih prostora, djelovala je neminovno i na pojačanu sigurnost hrane. U većem dijelu žene npr. više peru ruke, čak oko 70 posto žena i 55 posto muškaraca. S druge strane, ako gledamo na fakultetsko obrazovanje, otprilike nema razlike među onima s fakultetskom spremom i bez nje. Zanimljivo je recimo i da stariji građani više peru ruke nakon kupovine", komentirala je Sara Mirkut Vunjak, iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Da će u idućoj godini uspjeti svim mjerama zaštititi domaće tržište i proizvođače od nelojalne i nekvalitetne konkurencije vjeruje struka, znanstvenici i inspektori.