Sustav vrlo često nema vremena za malog genijalca jer unatoč kurikularnoj reformi, bitno je dostići prosječnost. Vremena tada za darovite rijetko ima. Nisu dovoljno educirani ni učitelji da bi detektirali iznadprosječnu djecu. Donosimo neke savjete roditeljima koje smo potražili u Rijeci. Evo i zašto.
Lucija Erstić učenica je sedmog razreda i darovito je dijete. Crta otkad zna za sebe, a mama je odmalena vodi na likovne radionice. Učila je od više mentora, išla na brojna natjecanja i osvajala nagrade.
"Učila sam linearnu perspektivu koja se inače uči u likovnom gradivu sedmog razreda. Učila sam anatomiju čovjeka, skicirala bih ruke te ljudsko tijelo. To se inače radi u starijim razredima od osmog nadalje te se neke stvari uče tek na Likovnoj akademiji", rekla je Lucija i dodala kako je ona to učila sa 10 godina.
Crta svakodnevno, a uz redovnu školu, pohađa i onu za darovite osnovnoškolce.
"Za učenike koji su nadareni svakako je poželjno da budu još negdje uključeni", izjavila je učiteljica likovne kulture Osnovne škole Kastav Maja Šikić.
Domaći školski sustav sada ih uglavnom ne prepoznaje, pa je nužna edukacija učitelja. Rijeka je zato prva reagirala i potpisala ugovor o suradnji s Međunarodnim centrom za inovacije i obrazovanje.
"Ovo je vrlo ambiciozan projekt i mislim da će biti jedan od najboljih u cijeloj Europi", rekao je generalni direktor Međunarodnog centra Taisir Subhi Yamin.
Cilj je jasan
Projekt počinje iduće školske godine i obuhvatiti će sve gradske osnovne škole.
"Da kada educiramo učitelje, u generaciji učenika trećih razreda testiramo svu djecu, vidimo koja su potencijalno darovita djeca i onda ih usmjerimo prema određenim aktivnostima, zovemo roditelje u školu i objasnimo im kako će raditi sa tim djetetom", kazala je ravnteljica Osnovne škole „Milan Brozović“ Kastav Sandra Krpan.
Dok riječki projekt ne zaživi u praksi, darovitu djecu roditelji mogu prepoznati po tri stvari.
"Primjećujemo li da dijete brzo zaključuje, jako dobro pamti, povezuje, kreativno je, ima neke ideje koje ne bi bile očekivane za tu dob ili stvara neke svoje stvari, to je prva stvar. Druga stvar je kreativnost, a treća posvećenost zadatku", izjavila je koordinatorica projekta za Hrvatsku Nana Gulić.
Procjenjuje se da je darovitih učenika do desetak posto.
"To su djeca koja imaju specifična znanja, specifične talente, specifične potencijale i koja danas sutra mogu biti pokretači ovog društva", rekla je pročelnica Odjela za školstvo Grada Rijeke Sanda Sušanj.
Samo ih društvo mora naučiti prepoznati i pravilno usmjeriti.
