Vlada je sa sjednice u petak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, kojim se uređuje način financiranja političkih stranaka i nezavisnih vijećnika, te referendumskih aktivnosti, a u odnosu na prvo čitanje promjena je da sve administrativne sankcije izriče Državno izborno povjerenstvo (DIP) kao samostalno, nezavisno i profesionalno tijelo, a ne saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Zakonom se po prvi puta uređuje financiranje referendumske aktivnosti, što sada nije uređeno niti jednim propisom, te se uvodi informacijski sustav za nadzor financiranja putem kojeg će subjekti nadzora, unosom podataka u informacijski sustav, dostavljati nadležnim tijelima financijske izvještaje. Također se osigurava objava financijskih izvješća putem informacijskog sustava na jednom mjestu za sve subjekte - na web stranici DIP-a.
To će omogućiti učinkovitiji nadzor, uspostaviti lako pretražive baze po različitim osnovama i pojednostaviti sastavljanje i podnošenje financijskih i drugih izvješća, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac.
Utvrđeni i kriteriji za iznose
Predloženim zakonom utvrđuju se i kriteriji za određivanje visine iznosa sredstava koje su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne osigurati u proračunu za redovito godišnje financiranje političkih stranka i nezavisnih vijećnika tako da se, ovisno o veličini jedinice, odnosno o broju stanovnika, utvrđuje minimalni iznos po članu predstavničkog tijela jedinice na godišnjoj razini. Time će se osigurati minimalni zajednički standardi u redovitom godišnjem financiranju iz proračuna jedinica samouprave.
Uređuje su i način raspoređivanja sredstava političkim strankama iz proračuna za redovito godišnje financiranje, a utvrđuje se prema broju dobivenih zastupničkih mjesta, odnosno mjesta članova u predstavničkom tijelu jedinice samouprave, prema konačnim rezultatima izbora, a ne, kako je bilo do sada, prema trenutku konstituiranja predstavničkog tijela.
Utvrđene JLS sa statusom brdsko-planinskog područja
Vlada je donijela i odluku kojom je utvrđeno da, primjenom geomorfoloških te klimatskih, demografskih i infrastrukturnih kriterija koji su propisani Zakonom o brdsko-planinskim područjima, status brdsko-planinskog područja ostvaruje 85 jedinica lokalne samouprave.
Jedinice se razvrstavaju u tri skupine prema indeksu razvijenosti, od čega I. skupinu čine jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog područja, II. skupinu jedinice koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u trećoj i četvrtoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave, a III. skupinu one koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u prvoj i drugoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica.
HURS izgubio reprezentativnost
Vlada je prihvatila i tekst sporazuma o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća s obzirom da treba zaključiti novi sporazum budući da Hrvatska udruga radničkih sindikata više nije reprezentativna.
Sukladno Zakonu o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, pravo na sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini stječu udruge sindikata i poslodavaca više razine koje ispunjavaju zakonom utvrđene kriterije.
Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti je u lipnju prošle godine utvrdilo da su reprezentativni na sindikalnoj strani Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, a na poslodavačkoj strani Hrvatska udruga poslodavaca.
Vlada je ministru rada i mirovinskoga sustava Marku Paviću dala ovlast za potpisivanje sporazuma.
