Na prošle predsjedničke izbore izašlo je 46 posto birača u prvom krugu, no u drugom krugu je bila vrlo mala razlika u glasovima. RTL istražuje s kolikom su prednošću kandidati pobjeđivali od prvih predsjedničkih izbora do izbora 2019.
Jedino je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman izbore dobio u prvom krugu. U obzir se mora uzeti činjenica da je to bilo posebno vrijeme, no 1992. je više od milijun i pol ljudi glasovalo za Tuđmana. Upravo taj uspjeh više nitko nije uspio ponoviti. Na idućim izborima Tuđman je dobio 200.000 glasova manje, no to je bilo dovoljno da bez problema pobijedi.
Mesić skoro postigao Tuđmanov rezultat
Ipak, drugi hrvatski predsjednik Stjepan Mesić skoro se približio Tuđmanovom izbornom uspjehu, ali ipak je pao drugi krug. Mesić je 2000. godine tijesno pobijedio Dražena Budišu, međutim, na idućim izborima je u drugom krugu s gotovo milijun i pol glasova bez problema pobijedio Jadranku Kosor. Godine 2010. Ivo Josipović pobjeđuje Milana Bandića u drugom krugu i to sa skoro 1,4 milijuna glasova.
"Općenito, kampanja je tada bila puno ozbiljnija. Mi smo više inzistirali na programima, na onome što ćemo napraviti, a današnja je kampanja više svađalačka, puna izvlačenja iz konteksta i podmetanja", kazao je RTL-u Andrija Hebrang, bivši kandidat za predsjednika Republike.
Grabar-Kitarović s 30.000 glasova pobijedila Josipovića
Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je sa samo 30.000 glasova više pobijedila Josipovića na prošlim izborima. To je Josipovića učinilo prvim predsjednikom RH koji nije dobio drugi mandat. On kaže da je načelo potpuno jasno jer postoje izbori pa tko dobije više glasova, on pobjeđuje. Na novinarsko pitanje može li netko pobijediti i s tri glasa više, Josipović odgovara da teoretski može, ali da se to neće dogoditi. "Ja sam 1,3 milijuna. To je samo teoretski moguće, da izađu 3 čovjeka i da bude 2-1. Ali naravno da to nije praksa i da se neće dogoditi", rekao je bivši predsjednik.
"Zamislite situaciju u kojoj predsjednik ujutro sazove sjednicu Vlade na kojoj predsjedava i diktira tempo oko toga što bi Vlada trebala odlučiti u gospodarskim pitanjima, popodne suspendira neki zakon, pošalje ga na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu, a navečer organizira referendum na kojem predloži 50 novih zakona koje je napisao i traži od naroda da se to donese", objasnio je Đorđe Gardašević, profesor ustavnog prava.
Bivši predsjednik Josipović je podsjetio na nekoliko situacija u kojima je teško sukreirati vanjsku politiku zbog velikih sukoba s Vladom pa su se složili da bi ovlasti trebalo bolje definirati. No, tek će se nakon rezultata izbora vidjeti hoće li se ponovno čuti o promjeni ovlasti predsjednika, ili je riječ samo o predizbornoj priči.
