Više od 70 posto svih liječničkih odluka temelji se na rezultatima laboratorijskih pretraga. No, malo je onih koji zapravo znaju što se točno u laboratorijima događa - od trenutka vađenja krvi pa do nastanka njihovih nalaza.
Prvi korak je vađenje krvi
Da bi svoj odgovoran i zahtjevan posao približili javnosti, diljem zemlje je u utorak obilježen LabDay - međunarodni dan laboratorijske medicine. Jedan prosječni laboratorij na vađenje krvi na dan dođe, pretpostavlja se, između 150 i 200 pacijenata.
''Inače imam problema sa vađenjem krvi, ali ovdje je to prošlo bezbolno i bez ikakvog stresa'', izjavila je Emina Šagolj iz Zaprešića.
Jako je važno doći pripremljen, a čak svaki drugi pacijent s tim pravilima nije upoznat.
''Prethodni dan treba jesti laganiju hranu i doći natašte. Uvijek ih nastojimo malo ohrabriti da se ne boje i da taj ubod bude što bezbolniji'', objasnila je Mira Zorica, laboratorijska tehničarka KB-a Sveti Duh.
Nakon vađenja, krv putuju na daljnju obradu. Prva postaja je prijem u laboratoriju, tu se provjerava ispravnost uzorka i priprema se za analizu.
Na dan naprave 10 tisuća analiza
''Nakon što krv tu dođe i zaprimi se ona se mora pripremiti za laboratorijske analize, neka krv se treba centrifugirati iz neke se rade razmazi'', izjavila je Ana-Maria Šimundić iz Zavoda za laboratorijsku dijagnostiku KB-a Sveti Duh.
Na dan prime tisuću uzoraka i naprave 10 tisuća laboratorijskih analiza, na godinu je to oko 4 milijuna. Najzaposleniji dio laboratorija je centralna jedinica.
U njemu se odradi 80 posto svih laboratorijskih pretraga, od analize šećera i željeza u krvi, do određivanje tumorskih biljega i hormona.
''Mi smo početna točka. Da bi liječnik uopće mogao procijeniti što je pacijentu potrebno, koju terapiju primijeniti, donijeti odluku na koji se dio bolesti usmjeriti. Bitni smo mi jer on na temelju naše analize donosi svoju prosudbu'', kazala je Ana Nikler iz laboratorija za medicinsku biokemiju KB-a Sveti Duh.
A na temelju laboratorijskih pretraga donosi se čak 70 posto liječničkih odluka.
''Naši nalazi sudjeluju u ranom prepoznavanju bolesti, određivanju terapije i uspješnosti liječenja u svim bolestima. Brojni testovi služe i za prepoznavanje bolesti kada ona još nije manifestna'', objasnila je Ana-Maria Šimundić.
Sve završava slanjem nalaza liječniku koji će odrediti daljnje liječenje.
