Rezultati PISA istraživanja za 2018. pokazali su katastrofalno znanje i vještine hrvatskih učenika. Dakle, ni osnovna razina čitalačke pismenosti nije usvojena niti od petine naših učenika. Kada je riječ o razini matematičke pismenosti, nju nema ni trećina učenika. Zašto bismo se trebali zabrinuti? Zato što to znači da je ono naučeno, za njih jednostavno neprimjenjivo u stvarnosti i da ne razumiju tekst koji su pročitali.
K tome, to znači da mladi Hrvati ne mogu osnovne matematičke operacije prenijeti u stvaran život i primjerice izračunati površinu stana. "Mladi danas ništa ne znaju", reći će neki "stariji", a pitanje je koliko oni znaju. Upravo je to išla istražiti ekipa RTL-a pa su pitali odrasle osobe po Zagrebu ista pitanja na koja su djeca morala odgovoriti na PISA testiranju.
Ne znamo izračunati površinu stana niti čitati grafove
Čak 64 posto učenika nije znalo kako izračunati površinu stana pa je zanimljivo vidjeti koliko odraslih zna odgovor na isto pitanje. Novinari RTL-a pokazali su Želimiru iz Zagreba grafiku s pomoću koje je trebao zaključiti je li došlo do ogromnog porasta u broju pljački od 1998. do 1999. On je odgovorio da misli da je, a na pitanje zašto tako misli, odgovorio je "da je to zato što nas političari kradu". Na pitanje novinara da obrati pozornost na grafiku, Želimir je odgovorio da ne zna. Mladen je pogledao grafiku i rekao da grafika pokazuje porast zločina.
Kada mu je rečeno da pogleda brojke, odgovor je promijenio i rekao "da onda nije". Točan odgovor je dala Kristina koja je rekla da je broj zločina porastao, ali vrlo malo. Djeca su iz grafike trebala iščitati da je 1998. bilo 508 pljački dok je broj pljački 1999. godine porastao na 516, što je porast od samo 1,5 posto. Iduće su novinari ispitivali Zagrepčane kako bi izračunali površinu stana. "Prostoriju po prostoriju, jer nije kockasta, i onda bih zbrojila", odgovara Sabina iz Zagreba dok Suada pita: "Što da se izračuna? Dvije dužine i dvije širine i to je to!".
Profesor Puljak: 'Ovo je dan žalosti'
"Ja bih zbog ovoga prozvao dan žalosti, sazvao bih hitnu sjednicu Sabora i cijelu Vladu bih zatvorio u ono što se popularno kaže klauzura, a to znači da ih ne bi puštao van sve dok se ne osmisle mjere kako da ovo preokrenemo u roku tri godine", komentirao je profesor i znanstvenik Ivica Puljak.
Spomenute testove rješavalo je 600.000 učenika iz 79 zemalja, a na vrhu su u svim domenama azijske zemlje, a europska zemlja koja se najbolje plasirala je Estonija. Ipak, postoji i nešto sporno u cijeloj priči s PISA testiranjem, a ta je da iste testove rješavaju djeca različitih socijalnih i kulturoloških pozadina, što može utjecati na njihovo usvajanje znanja.
"To je samo jedan od načina, ima i drugih načina, ali uglavnom svi načini ocjenjivanja koji su neovisni i vanjski su načini ocjenjivanja i govore o tome da naš sustav nije dobar i da nam rezultati nisu dobri", rekao je znanstvenik Ivica Puljak.
Godine 2021. ponovno će se provesti PISA test, a budući da bi do tada kurikularna reforma trebala polučiti neke rezultate postoji nada da će rezultati tada biti bolji.
