Godina na odlasku bila je puna političkih zbivanja i događanja, a u studiju Net.hr-a gostovala je bivša premijerka Jadranka Kosor koja je rezimirala neke od ključnih događaja.
Uvodno je Kosor komentirala odnos premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića. Na konstataciju da se njih dvoje stalno prepucavaju, Kosor je rekla da ne voli taj izraz prepucavanja, jer to umanjuje značaj onoga o čemu se tu u političkom smislu radi.
"Radi se o dubokom problemu koji je vezan za Ustav Republike Hrvatske; ustavne ovlasti Vlade RH i ustavne ovlasti Predsjednika RH", kazala je bivša predsjednica Vlade.
"Kakva će ta ustavom predviđena kohabitacija, suradnja između Vlade i predsjednika biti, naznačio je odmah nakon prisege predsjednika gospodin Andrej Plenković koji je rekao da će to biti tvrda kohabitacija i ona takva zapravo jest. Usudim se čak reći nakon ove više od dvije godine da te kohabitacije, suradnje u okviru Ustava RH, uopće nema", rekla je.
"To jest i to postaje duboki politički problem, koji se, bojim se, neće riješiti“, dodala je Jadranka Kosor. Kazala je da su političke činjenice da Ustav nalaže predsjedniku države i Vladi suradnju u okviru vanjske politike, sigurnosnih službi i obrane.
Jadranka Kosor u studiju Net.hr-a
Ovlasti Predsjednika RH od ustavnih promjena kada smo iz polupredsjedničkog prešli u sustav parlamentarne demokracije su relativno male, ali značajne. Zato je loše ako bilo koja vlada pokušava preskočiti Predsjednika RH u onom djelu u kojem moraju surađivati, kazala je bivša predsjednica Vlade.
'Mi nemamo vanjsku politiku'
"Tako smo mi na zalazu 2022. godine u situaciji da većini veleposlanika istječe mandat oko čega se moraju dogovoriti Vlada i Predsjednik RH. Bez odluke predsjednika nema izmjene veleposlanika. Mi zapravo kao država nemamo usklađenu vanjsku politiku, što se pokazalo upravo na ovom primjeru pokušaja da se Hrvatska svrsta među one koji će obučavati ukrajinske vojnike", rekla je Kosor dodajući da se radi o iznimno važnom vanjskopolitičkom pitanju i tu bez dogovora s Predsjednikom RH ne može biti pomaka jer je to tako predvidio Ustav RH.
"Mi nemamo vanjsku politiku, zbog toga je i ministar vanjskih poslova otišao u Bruxelles i dogovorio se tamo da će Hrvatska biti među onima koji će obučavati ukrajinske vojnike, a da prethodno nije o tome Vlada pitala predsjednika. To pokazuje nepostojanje te politike", rekla je. Kosor je upozorila kako je na horizontu moguća naznaka i novih problema, pošto Predsjednik RH i Vlada imenuju i načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH.
"Ako bi se ostvarile one neke najave da bi možda ministar išao u umirovljenje načelnika Hranja, to bi onda bio ogroman problem. Prvo, mislim da je to fantastičan čovjek rođen za to mjesto, drugo nije vrijeme, i treće, oko imenovanja novog načelnika Vlada i Predsjednik ne bi se mogli dogovoriti", rekla je.
'Počet će razmišljati o jednoj važnoj političkoj činjenici'
Bivša premijerka kaže kako to sve skupa nije prepucavanje, nego duboko negativno oranje po Ustavu RH. "Ništa se tu neće promijeniti u Novoj godini, osim što će mnogi početi razmišljati o jednoj važnoj činjenici. Parlamentarni izbori će biti prije predsjedničkih izbora i predsjednik Milanović će biti taj koji će davati mandat za sastavljanje Vlade RH. To je jedna važna politička činjenica", istaknula je.
'Izgubljen u obrambenom svemiru'
Osvrnula se i na neizglasavanje odluke o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Na pitanje možemo li za neizglasavanje kazati da je to poraz Plenkovića, Kosor kaže da bi bilo puno jednostavnije da se poštiva Ustav i da je na početku priče predsjednik Vlade tražio razgovor s Predsjednikom države. "Još bolje, da se ta tema otvorila na Vijeću za nacionalnu sigurnost i obranu", rekla je.
"O predsjedniku Vlade ovisi što će se u državi događati. Jednostavno se preračunao. Njegova izjava na početku da, i ako Hrvatska ne bude obučavala ukrajinske vojnike je win-win situacija za njega, je zapravo iz ove pozicije nevjerojatna. Ne može biti win-win i ako uspiješ ishoditi obuku i ako ne uspiješ. Kakav je to onda win-win?", pita se.
Dodala je da to samo pokazuje da je to bilo bildanje političke moći i u tome nije uspio. „Vidjelo se da je jako ljut zbog toga. To je bila politička igra i ako je bila politička igra u kojoj je želio pobijediti, izgubio je", kaže.
Upitana kako iz perspektive bivše premijerke komentira ministra obrane Maria Banožića, kazala je da je on "izgubljen u obrambenom svemiru". "Zbog načina na koji on doživljava taj posao, zbog načina na koji ga radi, činjenice da misli da se može obrušavati na Vrhovnog zapovjednika i način na koji on doživljava svoje ovlasti, ali i tih nekih repova koji se vuku iz prijašnjih poslova koje je radio, mislim da, uz svako poštovanje svačijeg ljudskog integriteta, to nije profil osobe koja bi mogla biti ministar obrane. Gospodin Banožić sigurno ne bi mogao biti moj ministar obrane", konstatirala je.
Povukla je paralelu s ministrom Davorom Božinovićem, koji je za vrijeme njezinog mandata obnašao dužnost ministra obrane. "On je bio moj prijedlog. Apsolutno mu ne bi palo napamet da javno zateže konopac s predsjednikom Josipovićem. Da je to i pokušao, ja bih to presjekla, ali to njemu ne bi nikada palo napamet jer je to drugi profil osobe; osoba koja je obrazovana, koja ima duboko i veliko političko iskustvo za razliku od Banožića", kazala je.
Dodala je da je i tada bilo prijepora i da nije uvijek sve išlo glatko u kohabitaciji s predsjednikom, ali su oni imali dovoljno „političke mudrosti i političke pameti“ da su o tome znali razgovarati.
'Mi smo u političkoj zavjetrini rješavali probleme'
"Mi smo u političkoj zavjetrini rješavali probleme. Ono što je bila velika razlika jest da smo i predsjednik Josipović i ja uvijek znali jedno drugog nazvati, razgovarati, pozvati se na kavu, pa i u vrijeme najvećih prijepora, primjerice oko izbora veleposlanika, mi smo znali reagirati", rekla je.
Dodala je da je ovo danas neusporedivo i jako je nezdravo. "Ta nezdrava atmosfera truje cijeli politički prostor. Ne donose se važne odluke. Međutim, i politika kao takva cijela se na neki način umrljala. Sada imate zaduženje svih ministara da moraju napadati predsjednika koji djeluje kao 'Pale sam na svijetu'. On nema infrastrukturu, on se sam onda bori sa svima“, kazala je.
Istančani radari za bespogovorno ponizne
Komentirala je i kadrovske rošade u Vladi Andreja Plenkovića. Na konstataciju novinarke da mu možda radari ipak nisu toliko istančani pošto svako malo mora zamijeniti nekog ministra, Kosor kaže da Plenković ima istančane radare. "Tu je u pravu, ali za odabrati ljude koji će mu biti bespogovorno ponizni i koji će ga u svakoj rečenici spomenuti, da je sve to što se oko nas događa zahvaljujući Andreju Plenkoviću. On bira ljude za koje zna da ga politički ni na koji način neće nadrasti, da se neće politički razgranati i razvijati", rekla je.
Dodala je da tu ima izuzetaka kao primjerice Božinović, koji je političar staroga kova. "Sve ostalo su ljudi koji su dovedeni da slušaju. Gospodin Plenković pretvorio je Vladu u 'one man band'. Kada on kaže da će se nešto napraviti, onda se to napravi, kada ne kaže, onda se ne napravi", rekla je.
Kosor je komentirala i sporu obnovu od potresa. "Potpuno sam zaprepaštena da se dogodilo da dvije godine nakon potresa na Banovini imamo šest izgrađenih kuća. Gotovo tri godine nakon potresa u Zagrebu nemamo niti jednu kuću koja je izgrađena. To je za mene, iz pozicije nekog tko se tako dugo bavio politikom i bio potpredsjednik Vlade, ministar i premijer, jednostavno neshvatljivo. Ne mogu pronaći niti jedan razlog kako se to dogodilo", rekla je.
Što se tiče nedolaska Plenkovića u Banovinu na godišnjicu potresa, kazala je da se to može gledati s više stajališta. "To je prije svega politička poruka 'Niste mi osobito važni'. Međutim, mislim da gospodin Plenković nije otišao da bi poslao takvu poruku jer ona mu sigurno ne ide u prilog, nego zbog toga što zna da bi tamo možda mogao doživjeti neku neugodnost. Ako ništa drugo, znao je da bi tamo jako teško mogao izbjeći novinare", rekla je.
Odgovorila je i na pitanje treba li se premijer barem ispričati zbog obnove. "On je sam rekao da je to nestvarno sporo, da ne postoji i da je Vlada u cjelini doživjela strašno potonuće i poskliznuće na tom projektu. On nema više tu mjesta niti za ispriku. To nije mjesto niti vrijeme za ispriku", kaže.
Dodala je da kada bi se u nekim demokratskim državama duboke demokracije dogodilo ovakvo poskliznuće u obnovi, sigurno da ta vlada više ne bi ostala vlada.
Što je još rekla o aferi Ina, uvođenju eura i ulasku u Schengen, radu Vlade i Hrvatskog sabora te mogućnosti prijevremenih izbora u Hrvatskoj, pogledajte u cijelom intervjuu.
