Iako su posljednjih dana Grčku pogađali značajniji potresi, slabiji udari zabilježeni su i u Hrvatskoj. Jutros je na Banovini zabilježen potres magnitude 2,1 po richteru dok su u isto vrijeme Grčku zahvatili potresi znatno veće snage, među kojima se najjači popeo do magnitude 5,1 po Richteru.
Posljednjih dana u Hrvatskoj se osjetilo nekoliko manjih potresa, od kojih su dva zabilježena noćas u sjevernoj Dalmaciji i kod Zaboka.
Seizmolog Krešimir Kuk, objašnjava postoji li veza između potresa u Grčkoj i Hrvatskoj te ima li razloga za strah uslijed pojačanih seizmičkih aktivnosti.
Serija potresa
Potresi u Hrvatskoj nisu ništa neobično, podsjeća Kuk, a današnji potres na Banovini, magnitude 2,1, ne iznenađuje, već je samo jedan u nizu slabijih koji redovito pogađaju ovo područje.
"Radi se o slabom potresu, gotovo svakodnevnoj seizmičkoj aktivnosti u toj regiji", kaže seizmolog. Ovaj potres, dodaje, spada u seriju potresa koja je započela nakon velikog petrinjskog potresa.
"Naprosto, još uvijek traje serija potresa nakon onog velikog petrinjskog i taj potres spada u tu skupinu", ističe Kuk.
Noćas je također zabilježen potres kod Zaboka i u sjevernoj Dalmaciji, dok je prethodno područje Velebita, unutar Nacionalnog parka Paklenica, također bilo zahvaćeno aktivnošću potresa. "Ovaj noćas na Velebitu bio je umjereno jak, magnitude 3,5, dok su prethodni potresi bili slabiji", kaže Kuk.
Iako se proteklih dana na Velebitu osjećaju manji potresi, Kuk ističe da se radilo o seriji slabijih udara. Osvrnuo se i na seriju potresa u Dalmaciji u posljednjih tjedan dana.
"Tamo ih ima puno manjih, slabijih, a tu i tamo se poneki malo jače manifestira. To baš govorimo o seriji potresa. Ovih manjih već ima nekoliko stotina, ali nisu jaki na svu sreću, osim onog prvog koji je bio najjači. A ovi ostali do sada i koji slijede su slabiji. Za ovaj noćašnji možemo reći da je najjači naknadni potres iz te serije", objašnjava.
Zašto Grčka ima češće i jače potrese?
Na pitanje o povezanosti potresa u Hrvatskoj i Grčkoj, Kuk je naglasio da se ne radi o istim tektonskim procesima. Iako obje zemlje pripadaju euroazijskoj ploči, između njih postoji značajna geodinamika i različiti tektonski procesi. Grčka, naime, leži na kontaktnoj zoni nekoliko tektonskih ploča, što uzrokuje veće potrese i vulkansku aktivnost.
"Na području Grčke postoji više manjih tektonskih jedinica koje uzrokuju češće i snažnije potrese. Na tom području imamo kontakt između afričke ploče, arabijske ploče na istoku, egejske mikroploče i euroazijske ploče. Zbog toga Grčka doživljava intenzivnije geodinamičke procese, što uzrokuje jače i češće potrese", objašnjava Kuk.
Za razliku od Grčke, Hrvatska se nalazi na središnjem dijelu euroazijske ploče, dok je Jadranska mikroploča podložna pomicanju prema Dinaridima. Ovaj proces također uzrokuje potrese, ali oni nisu toliko česti ili jaki kao oni u Grčkoj.
Povezanost potresa
Mnogi ljudi u Hrvatskoj zabrinuti su zbog potencijalne povezanosti potresa u Grčkoj i Hrvatskoj, naročito nakon što je seizmička aktivnost u Grčkoj postala intenzivnija. Kuk objašnjava da potresi koji pogađaju Grčku nisu povezani s onima u Hrvatskoj.
"Nema nikakve veze između potresa u Grčkoj i potresa u Hrvatskoj. Iako se ljudi često pitaju postoji li veza, moramo reći da naši potresi nisu povezani s aktivnostima u Grčkoj", kaže Kuk, dodajući da hrvatski potresi pripadaju seriji potresa koja traje već nekoliko godina, a koja se ponajprije odnosi na područje Banovine i Velebita.
Za sve one koji se boje da će manji potresi u Hrvatskoj prerasti u jače udare, Kuk smiruje strahove.
"Ovo je naša uobičajena seizmička aktivnost, s nekoliko slabijih potresa svaki dan. Ne postoji razlog za paniku ili strah", zaključuje.
POGLEDAJTE VIDEO: Seizmolog o šteti nakon potresa: 'Najsigurnije je kuću graditi na kamenu, kao u Dalmaciji'
