Nešto više od pet mjeseci prije uvođenja eura, počelo je kovanje prvih hrvatskih eura. Hoće li hrvatski euri na vrijeme stići do banaka i trgovina RTL-ovoj reporterki Ani Mlinarić otkrio je izvršni direktor HNB-a za gotov novac Tihomir Mavriček.
"Počela je masovna proizvodnja hrvatskih eurokovanica koje će biti u opticaju od 1.1.2023., a građani će ih moći pribaviti od 1.12.2022. u obliku početnih paketa. Početni paket je određena količina eurokovanica, 343 eurokovanice u protuvrijednosti 100 kuna koje će građani moći nabaviti u bankama, FINA-i i Pošti. Građani će dati 100 kuna i dobiti protuvrijednost 13,28 eura u tih 33 eurokovanice", kazao je Mavriček.
Objasnio je i da će s 1.1.2023. bankomati isplaćivati eure.
"Od 1.1.2023. nije moguće isplaćivati kune na bankomatima već samo eure", kazao je.
Kazao je i kako će se sav novac koji se nalazi na računima građana automatizmom s 1.1.2023. preračunati u eure.
"Za novac koji se drži kod kuće građanima se savjetuje da ga krajem godine počnu polagati na račune kako bi se automatizmom mogao prebaciti u eure, a oni koji će duže čekati moći će besplatno tijekom iduće godine zamijeniti kune u eure u bankama, Pošti i FINA-i, a od 2024. nadalje, u HNB-u za novčanice neograničeno vrijeme a za kovanice iduće dvije godine. Kovanice će se moći ukupno 3 godine mijenjati za eure", kazao je Mavriček.
Komentirao je i hoće li građani morati dokazivati porijeklo novca ukoliko će se raditi o velikim iznosima.
"Zamjena kune za eurom primjenjivat će se regulativa iz sprečavanja pranja novca koja zapravo propisuje da se svaka transakcija iznad 105 tisuća kuna mora evidentirati, a nakon 200 tisuća kona mora se prijaviti Uredu za sprečavanja pranja novca", kazao je.
"Vjerojatno će se građani priviknuti na niže cijene koje će biti nominalno izražene u eurima pa će biti isti omjeri kao što je sad plaća u kunama, cijene u kunama robe i usluga, tako će biti s cijena i uslugama u eurima i plaćama u eurima. HNB će početi kampanju prema građanima od 9 mjeseca, počela je edukaciju javnosti putem sustava elektroničke edukacije tako da se može već sad javnost i maloprodaja upoznati sa svim značajkama eurokovanica i euronovčanica", kazao je Mavriček.
Komentirao je i mogu li udruge potrošača odraditi kvalitetnu kontrolu prebacivanja cijena iz kune u eure u trgovinama.
"Svi smo tu da kontroliramo kako će se cijene preračunavati u eure i svi možemo odreagirati. Najbolje da tržište pokaže kako je tko odredio cijene i to će biti pokazatelj gdje će naši građani kupovati, da li kod onih koji su zloupotrijebili tu mogućnost i povisili cijene u odnosu na one koji će fer poslovati i realno iskazivati cijene", kazao je Mavriček.