RTL-ov Zoltan Kabok proveo je dan u gradu-heroju. Iz prve ruke doznao je – što konkretno tišti Vukovarce i zašto više ne žele šutjeti.
Zločini bez kazne. I tako 27 godina u gradu u kojem ratne rane ne zarastaju. Mladen Roguljić 187 dana proveo je u Stajićevu, Nišu i Mitrovici. Tukli su ga do iznemoglosti. Pokazuje tragove žice kojom je bio vezan. Zadnji je napustio Borovo komerc.
"A unutra je još u čošku ostalo jednome kada se siđe dolje ravno jedno 25-30 ljudi koji nikada nisu izneđeni van. Da li su zapaljeni, dali su ubijeni, dali su zakopani ja to ne znam", kaže vukovarski branitelj Mladen Roguljić.
Od 1992. kada je razmijenjen dao je, kaže, bezbroj iskaza i u policiji i na sudu.
"Nikad ništa. A uredno kada to dobijem to poziv na sud kada
dobijem ako se ne odazovem 5000 kuna kazne od suda", dodaje
Roguljić.
Samo na području Vukovara traga se za još 292 nestale osobe.
Oni koji su preživjeli pakao - godinama sustavno prikupljaju
podatke i od toga se neće umoriti.
"Institucije MUP-a i svih ostalih koji se bave s tim oni imaju podatke. Oni imaju sve podatke, mi imamo neslužbenu informaciju da oni raspolažu sa 22 tisuće osoba koje su direktno ili indirektno krivi za stradanje na području Republike Hrvatske", kaže Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.
Neprocesuiranje ratnih zločina i neraščišćavanje s prošlosti za Vukovar su začarani krug.
Izravne ratne štete samo u vukovarskom gospodarstvu su veće od
četiri i pol milijardi kuna. To je grad s najmanjom prosječnom
plaćom iz kojega mladi odlaze. Statističari su izračunali da će
Vukovaru trebati 100 godina da se vrati na predratnu razinu. Ova
loša situacija i ozračje jedino je što je zajedničko i Srbima i
Hrvatima koji i danas žive jedni pored drugih.
Nedovoljno učinkovito procesuiranje ratnih zločina nije jedino
što boli Vukovarce. Ovo je groblje prigradskog naselja Lipovače.
Pozornost izazivaju spomenicima koji se uglavnom nalaze u sklopu
obiteljskih grobnica.
""Ja ne znam da postoje takvi spomenici. Znam da postoje spomenici na kojima je pisano na srpskom jeziku i pismu, to je legitimno. Srbi ovdje žive već godinama i ja ne vidim razloga da na jednom sakralnom objektu nema tog natpisa. Svi pripadnici manjina imaju pravo da napišu na svom jeziku i pismu. Ne znam zašto ih to smeta. Mislim očigledno je to problem kod njih a ne kod nas. Mi apsolutno podržavamo svaki vid delovanja institucija i da se pronađu zločini i da se rasvetle zločini ali i sa jedne i sa druge strane", kaže Srđan Kolar, predsjednik vukovarskog SDSS-a.
I 27 godina nakon, Vukovar čeka. Čekaju i žrtve koje imaju pravo na istinu i pravdu. Zbog budućnosti.
Iz Vukovara se u našu emisiju uživo javio Zoltan Kabok.
Rano je govoriti o tome tko bi se mogao odazvati prosvjedu. Braniteljske udruge će tek sutra donijeti odluku treba li prosvjedovati i koja je svrha tog prosvjeda. Prosvjeda će sigurno biti, sutra se u vrijeme prosvjeda održavaju i HVIDRA-ine sportske igre. Građani Vukovara su podijeljeni, više ih je za prosvjed, no oboje kažu kako je primarna stvar smanjiti tenzije.
