U zgradi Hrvatskog sabora, na kojoj su potresi ostavili poprilične tragove, ovih su dana razni stručnjaci. U tijeku su, naime, istražni radovi, nužni za obnovu te povijesne zgrade.
Ti se radovi, doznaje se, provode temeljem mišljenja koje su dali konzervatori, saborska je zgrada, naime, zaštićeno kulturno dobro.
Kada bi mogla početi konkretna i vidljiva obnova zgrade na Trgu svetog Marka, teško je prognozirati s obzirom na složenost cijelog posla, a poglavito postupaka javne nabave.
Do kraja lipnja isporuka projekta konstrukcijske obnove
Ono što se sada zna je da će za mjesec dana, tj. do konca lipnja, biti isporučen i plaćen projekt konstrukcijske obnove kako bi se mogla povući sredstva iz Fonda solidarnosti EU.
Taj, kao i projekt cjelovite obnove saborske zgrade, povjeren je tvrtki IGH, koja je u postupku javne nabave za izradu projektno-tehničke dokumentacije cjelovite obnove, ponudila ekonomski najpovoljniju ponudu. Krajnja cijena izrade te dokumentacije je 3, 9 milijuna kuna odnosno 534.000 eura bez PDV-a, rekli su Hini iz Sabora.
Financiranje cjelovite obnove saborske zgrade, dodaju, planirano je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Detaljnije informacije o fazama cjelovite obnove i potrebnim sredstvima pružit će projektno-tehnička dokumentacija, uključujući troškovnik, koja je u izradi, navode.
Iako iz Sabora nisu naveli hodogram obnove, neslužbeno se doznaje da će, kad se uspješno završi spomenuti posao, trebati odabrati i tvrtku koju će obnavljati zgradu tj. izvođača radova. Njega će se birati u postupku javne nabave koji je složen i traje poprilično dugo, nekoliko mjeseci.
Prije nego obnova krene, trebat će odlučiti i gdje će Sabor nastaviti raditi, preseljenje na drugu lokaciju logistički je zahtjevno, zbog načina saborskog rada i službi koje ga prate.
Sabor nije imao sreće s obnovom
Sabor, zapravo, nije imao sreće s obnovom. Nakon zagrebačkog potresa u ožujku 2020., pokrenut je postupak obnove, Sabor se prijavio i dobio sredstava iz Fonda solidarnosti EU, raspisani su svi potrebni pozivi i natječaji, u konačnici odabran i strani konzorcij koji je zgradu trebao obnoviti.
Obnova je trebala krenuti u proljeće prošle godine, no odabrani konzorcij odustao je od posla, tumačeći da ga ne može odraditi za dogovorenu cijenu zbog rasta cijena građevinskog materijala i energenata. Na njih je, pak, utjecala ruska agresija na Ukrajinu.
Nakon dva velika potresa – zagrebačkog i petrinjskog i jednog manjeg – sesvetskog od 14. siječnja ove godine, unutrašnjost saborske zgrade djeluje prilično derutno.
Na stropovima i zidovima vidljiva su broja puknuća koja su majstori sanirali različitim mrežicama i ljepilima kako bi se u zgradi moglo normalno raditi i zasjedati.
Potres s epicentrom kod Markovog polja od svega 2,9 po Richteru, proširio je ranija puknuća, pa su majstori bili prisiljeni sastrugati nastale napukline kako ne bi pale na nekoga.
Zaštićeno kulturno dobro
Saborska zgrada ima status zaštićenog kulturnog dobra, za njen izgled kakav danas poznajemo, zaslužni su projektanti Lav Kalda i Karlo Susan.
Zbog dugotrajnog građenja i prepravki, zgrada je mješavina oblika i stilova gradnje u kojoj su vidljivi elementi klasicizma, neorenesanse i secesije.
