Ako se internet pita, bit će to masovan prosvjed. Aktivirale su se tisuće ljudi, od roditelji preko učitelja i učenika do različitih udruga. Svi se slažu u jednom - Hrvatska može bolje.
Na zanimljiv način uključili su se dizajneri i karikaturisti. Glumci i pjevači zovu na prosvjed s pitanjem 'gdje ćeš biti 1.6.2016'. Jakov ide 4. razred klasične gimnazije i odgovara: "S prijateljima iz razreda idem na prosvjed".
"Mislim da je potrebna promjena u obrazovnom sustavu. Imam mlađeg brata i sestru i želim da oni dožive nešto drukčije", priznao nam je maturant Jakov Gotovac Borčić.
Želi da se u školi prestane štrebati, želi da se uči modernije i da je pristup učeniku individualan.
"Nismo podijeljeni. Imam dojam da će bit više ljudi jer ovaj put nismo podijeljeni lijevo i desno, to je nešto što stvarno ljudi žele - da se obrazovanje promijeni", istaknuo je Jakov.
Žele to razni ljudi koji inače imaju malo toga zajedničkog - ljudi poput Emila Tedeskija, Gabi Novak, znanstvenika Ivana Đikića i glazbenice Remi.
"Ja sam profesorica dva jezika. Između ostalog, odlučila sam ne otić u školu jer mi se nije svidjelo kako se radi s učenicima, pa sam se nadala da će reforma to promijenit", obrazložila je Remi zašto će podržati prosvjede.
Smeta ju što se prosvjed povezuje s politikom jer da je tako, kaže, ona ne bi išla.
"Ovo je prosvjed zdravog razuma protiv manjine koja pokušava biti većina", naglasila je Remi.
Današnji sastanak i umirujući tonovi s Pantovčaka nisu ništa promijenili, poručuju organizatori.
"Prosvjed ide dalje. Ne vjerujemo deklarativnoj podršci. Htjeli bi poručit ministru da sutra nije nikakva fešta, već ozbiljan prosvjed zabrinutih građana i građanki ove zemlje", upozorila je Eli Pijaca Plavšić, predstavnica Inicijative 'Hrvatska može bolje'.
Učenici, učitelji, glazbenici, glumci, poduzetnici, sindikat biciklista, udruge dijabetičara - tisuće ljudi najavljuju da sutra stižu na prosvjed u 18 sati. Procjene govore o 20.000 ljudi i najmasovnijem prosvjedu još od onog za Radio 101 prije 20 godina.
Otada su prosvjedi rijetko masovni i rijetko imaju efekta. U Zagrebu su česti - prosvjeduju i radnici i tete u vrtiću. Međutim, uglavnom se prosvjedi dogode, prođu i ne uspjevaju mobilizirati velik broj ljudi.
No, sociolog Dražen Lalić vjeruje da bi sutra moglo biti drukčije.
"Jedan od razloga zbog čega će mnogo ljudi doći na prosvjed je zato jer prosvjed nije ideologiziran", pojašnjava sociolog Lalić.
Zbog hrvatskog školstva građani izlaze na ulice u 12 hrvatskih gradova, ali i Berlinu, Bruxellesu, Šangaju, a u Kataru će pak prosvjedovati doma jer je zabranjeno prosvjedovati.
