Susedgradska. Koranska. Fausta Vrančića. Lastovska. U svakoj od ovih zagrebačkih ulica plastike je previše.
"Naravno da sam primijetio i naravno da mi smeta. Već to dugo traje. Ne znam zašto je to tako. Prvo nas traže da odvajamo, a onda ne odvoze. Ne znam što se događa", kaže Damir Heinrich.
"Ne rade svoj posao. Oni su obavezni da to rade u određeno vrijeme. Sve nas ljuti to, a šta da radimo?", pita se Mile Knežević.
Na kontejnere iz kojih plastika ispada na sve strane, stanovnici Trešnjevke, Kruga, Maksimira, Trnskog, Španskog i Savice već tjednima upozoravaju na društvenim mrežama. A na naš upit zašto se plastična ambalaža ne odvozi, iz zagrebačke Čistoće odgovaraju da je zbrinjavanje plastike globalni problem koji se reflektira i na grad Zagreb.
Grad Zagreb i Zagrebački holding intenzivirali su radnje potrebne kako bi se prikupljanje plastične ambalaže nastavilo u mjeri kao i do sada, odnosno prema redovnom planu odvoza te u najkraćem mogućem vremenu očekujemo završetak procesa i normalizaciju stanja.
Iz tvrtke CIOS, koja zagrebačku plastiku preuzima i sortira poručuju da su oni svoje obveze ispunili i otkupili ugovorom dogovorenu količinu otpada. Novi ugovor još nije potpisan, pregovori sa Zagrebačkim holdingom, odnosno Čistoćom, u tijeku su, pa je smeće, čini se, na čekanju.
"Nevjerojatno me to ljuti, što estetski, što onako iz ljudskih razloga. Ne vidim zašto bi smeće trebalo biti na ulici. Jako me ljuti što to smeće vidim na ulici", kaže Matija Benić.
"Problem je možda čak i u nama stanarima koji ništa ne radimo da bi se na bilo koji način pobunili. Ne znam, možda da izađemo na cestu i napravimo neki prosvjed, ali to u Hrvatskoj ionako nitko ne radi, pa vjerojatno nećemo ni mi, nažalost", kaže Stjepan Mati.
Plastika čiji odvoz plaćaju svakog mjeseca i sutra bi mogla biti na istom mjestom – u prepunim kontejnerima.
