Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), bruto inozemni dug krajem studenoga 2016. iznosio je 43,8 milijardi eura, što je 3,3 milijarde ili 6,9 posto manje nego na kraju studenoga 2015., a iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) ocjenjuju da bi udio inozemnog duga u BDP-u na kraju 2016. mogao po prvi put nakon 7 godina ponovno pasti ispod 100 posto, piše Poslovni dnevnik.
Ovim najnovijim podatkom nastavlja se pad bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, koji se kontinuirano proteže od prosinca 2015. godine, ističu iz HGK. Ipak, na mjesečnoj bazi bruto inozemni dug Hrvatske porastao je za 1,3 milijardi eura. Kako navode iz HGK, kretanje inozimne zaduženosti primarno je determinirano pomacima u razini duga ostalih domaćih sektora i opće države, na koje s trenutno odnosi 35,7 posto, odnosno 34,2 posto ukupnog bruto inozemnog duga.
U posljednjih devet mjeseci dug opće države kontinuirano se smanjuje, dok se kontinutiet smanjivanja duga ostalih domaćih sektora protegao na 11 mjeseci. Iz HKG napominju kako država svoj inozemni dug smanjuje zbog dobrih fiskalnih pokazatelja i osjetno smanjenog proračunskog manjka, koji ograničava potrebu za zaduživanje, što je dodatno podržano većom orijentacijom na financiranje na domaćem tržištu.
Kod tvrtki se razina bruto inozemnog duga smanjuje zbog visoke likvidnosti i relativno niskih kamatnih stopa na domaćem financijskom tržištu, pa inozemno zaduživanje gubi na atraktivnosti, posebno kada se u o bzir uzmu tečajni i drugi rizici.
Najdugotrajnija tendencija inozemnog razduživanja bilježi se kod drugih monetarnih financijskih institucija, čiji se dug na godišnjoj razini kontinuirano smanjuje u posljednjih 55 mjeseci, od čega u posljednjih 14 mjeseci po dvoznamenkastim stopama pada.
Iz HGK poručuju kako se radi o nastavku razduživanja bankarskog sektora, koji pri skromnoj dinamici kreditiranja tvrtki i stanovništva i visokoj razini depozita smanjuje svoje inozemne obveze.
U 11 mjeseci prošle godine bruto inozemni dug ukupno je smanjen za 1,5 milijardi eura, navode iz HGK, a pritom je smanjen dug drugih monteranih financijskih institucija za 1,4 milijarde eura, a zatim opće države za 0,9 milijardi eura te ostalih domaćih sektora. Istodobno je povećan inozemni dug na temelju izravnih ulaganja i dug središnje banke koji iznosi 1,1 milijardu eura.
"Kretanja bruto inozemnog duga u studenomu i u ostalim mjesecima prošle godine, uz rast BDP-a iznad prethodno planiranog, potvrđuju ocjenu da će se na kraju 2016. udio bruto inozemnog duga u BDP-u prvi put nakon sedam godina vratiti na razinu ispod 100 posto", istaknuli su iz HGK.
Nastavak pozitivnih tendencija u kretanju razine inozemne zaduženosti očekuje se i ove godine, pošto je Strategijom upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017. - 2019. planirano smanjivanje udjela inozemnog duga opće države zbog nastavka fiskalne konsolidacije i predviđene snažnije orijentacije na povećanje kunske komponente u zaduživanju s ciljem ublažavanja valutnog rizika.
