"Jedno je politička odluka, kad se svjesno ide u gubitak zbog viših motiva, na primjer kad se odlučuje o subvencioniranju brodogradnje. Sasvim nešto drugo je kad postoji svijest da će se određenom političkom odlukom nekome nezakonito pribaviti korist", objasnio je odvjetnik Veljko Miljević za Jutarnji list.
arti-201005100013006Uvjet je da se utvrdi da je postojala namjera i svijest da se počini kazneno djelo. Naime, prema Ustavu, imunitet je privilegij saborskih zastupnika, sudaca i predsjednika države. Tako se zastupniku ne može suditi za izraženo mišljenje ili glasovanje u Saboru ma kako bio štetan izglasani zakon. Političari prije svega podliježu političkoj odgovornosti: za loše i štetne odluke narod bi ih trebao kazniti tako da više ne glasa za njih, pa da više nikad ne dođu u priliku nanositi štetu državi.
Nobilo: Za političke odluke postoji isključivo politička odgovornost
Odvjetnik Anto Nobilo, koji zastupa bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, smatra da i premijer i članovi bivše Vlade mogu snositi isključivo političku odgovornost. "Ako je poštovana procedura, a radi se o političkoj odluci koja je oštetila državni proračun, jedini način na koji Vlada može biti kažnjena jest gubitak vlasti, o čemu odlučuju građani na izborima", kaže Nobilo. Nobilo smatra da treba dokazati da je političar svjesno kršio ovlasti koje ima da bi nekome nanio štetu i ostvario imovinsku korist. "U konkretnom slučaju, Vlada je TLM imala pravo prodati bilo kome, a ne najpovoljnijem ponuđaču. Odluka je, dakle, donesena u skladu sa zakonom, pod određenim uvjetima, a jedan je od uvjeta bio i jeftinija struja", drži Nobilo i kategorično odgovara da bivši premijer ne može kazneno odgovarati.
Između političke i kaznene odgovornosti tanka je linija, kaže Siniša Rodin s Katedre za europsko javno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.
"Političke odluke prije svega nose političku odgovornost, no u iznimnim situacijama može se govoriti i o kaznenoj odgovornosti ako se dokaže da je riječ o kaznenom djelu. Premijerska funkcija tu nikoga ne štiti. U načelu, svi bi mogli odgovarati za sve", rekao je Rodin za Jutarnji.
arti-201005100624006I bivša ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović (SDP) dijeli njegovo mišljenje. "Godinama se mnogi kod nas skrivaju iza tobože političkih odluka. Političke odluke čije su posljedice na štetu države i proračuna su kaznena djela i tako ih treba promatrati", kaže Antičević Marinović.
Problem je dokazati namjeru
No, kad je riječ o konkretnom slučaju, pitanju štetnog ugovora HEP-a i TLM-a i eventualne odgovornosti tadašnjeg premijera i Vlade, stručnjaci su puno suzdržaniji.
"U ovom slučaju radi se o političkoj odluci koja će se teško moći podvesti pod kazneno djelo zloporabe službenog položaja. Kod kaznenog djela uvijek treba utvrditi ne samo štetu nego i namjeru, a to se neće moći na temelju dosad objavljenih činjenica", rekao je bivši dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta Josip Kregar, koji smatra da bi na Sanaderovu odgovornost eventualno mogle ukazati tek neke nove činjenice.
Željko Potočnjak, dekan Pravnog fakulteta i bivši sudac Ustavnog suda, ističe da se za političke odluke ne može kazneno odgovarati nego tek politički, na izborima, no to ne znači da neka politička odluka u sebi ne može imati i elemente kaznene odgovornosti.
Prethodni članci:
arti-201005040149006 arti-201005020037006 arti-201004240086006
