Ministar financija ZdravkoMarić najavio je prošlog tjedna korekciju trošarina zbog kojih će cigarete poskupjeti za dvije kune.
"Doći će do određene korekcije, ali naša je korekcija puno manja nego li one koje smo čuli da dolaze iz nekih drugih resora. Naš je prijedlog - do kraja godine porast prosječne cijene kutije cigareta do dvije kune", poručio je tada Marić.
Govoreći o prijedlozima iz 'drugih resora' Marić se osvrnuo na zahtjeve ministra zdravstva MilanaKujundžića da se 50 posto povećaju cijene cigareta i alkoholnih pića, te da se dio tog novca preusmjeri u zdravstveni sustav.
Valja također priznati da su obojica ministara za svoju korekciju cijena davali razumljive agrumente. Kujundžić smatra da bi drastičnim poskupljenjem cigarete i alkohol učinio praktički nedostupnima mladim ljudima čime bi ih se zaustavilo da uđu u svijet pušača i konzumenata alkohola.
S druge strane, ministar Marić strahuje da bi značajnim poskupljenjem proporcionalno poraslo prekogranično krijumčarenje.
Veći porez umanjuje potrošnju cigareta
A poput ministara, ni stručnjaci nisu jednoglasni po ovom pitanju. "Mjera povišenog poreznog davanja na cigarete, kao što je već dokazano u sklopu javno-zdravstvenih politika, izravno utječe na umanjivanje njihove potrošnje", kaže za Deutsche Welle istraživačica zdravstvenih sustava i politika s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu DagmarRadin.
"Ta uzročno-posljedična relacija zaista stoji, a tako uprihođeni novac može imati i financijski doprinos ako je namijenjen za zdravstveni sustav", objašnjava Radin dodajući da ovakva mjera nipošto nije popularna te da će imati svoje protivnike.
"U Hrvatskoj je postotak pušača dosta visok, blizu 30 posto, pa ima određene logike i u onome što tvrdi ministar Zdravko Marić. Ipak, nisam sigurna da će se to pokazati većim problemom u vezi s duhanom, jer mislim da su učinci u zdravstvu, koji se postižu ovakvim mjerama, znatno veći", uvjerava Radin.
Cijene cigareta neprimjerene prosječnim plaćama
Ekonomski analitičar GusteSantini, koji je nekoć i sam bio menadžer u duhanskoj industriji, tvrdi da su cigarete u Hrvatskoj već prilično skupe, neprimjereno prosječnim plaćama. "Ako bismo rast cijena cigareta, od trena pristupanja Hrvatske EU-u do danas, podijelili rastom plaća, vidjeli bismo nesrazmjer", poručuje Santini dodajući da hrvatski potrošači nemaju kapacitet slijediti europske standarde. "To će nam uništiti ionako grubo ugroženu duhansku industriju. Osim što porezi moraju biti dugoročni, razumni, socijalni, a kod nas nisu ništa od toga“, upozorava analitičar u razgovoru za DW.
"Duhan puni javni proračun kudikamo više od druge robe, pa i alkohola, dakle odmah nakon nafte. Tu nema još mnogo prostora za izvlačenje vrijednosti, pa je Marić zato u pravu. Kad je slavni škotski ekonomist Adam Smith objavio svoje djelo 'Bogatstvo naroda' 1776. godine, lijepo je rekao – ako želiš više krijumčara, povećaj carine", podsjeća Santini.
A visoke trošarine na šećerne proizvode?
Objašnjava kako je siva ekonomija u duhanskoj djelatnosti jako velika baš zbog svega toga.
"Dok sam bio direktor Tvornice duhana Zagreb, često sam imao ponude za proizvodnju 'no name' cigareta. Znači, proizvoda bez etikete, ali sam odbijao jer je bilo jasno o kojem je cilju riječ. Povrh svega, zna se da ima više pušača tamo gdje je zemlja traumatiziranija, a mi jesmo takvi. Svjestan sam da zdravstvo nema novca, no rješenje valja tražiti u restrukturiranju postojećeg zdravstvenog standarda i sustava. Ovo s cigaretama je više politički marketing, jer zašto se u protivnom ne bi uvele visoke trošarine na npr. šećerne proizvode", pita se Santini.
