Lako je bilo saborskim zastupnicima 2010. izglasati Zakon o javnim ovršiteljima jer se sa svojim primanjima i privilegijima nisu bojali da će im nakon prvog siječnja javni ovršitelji pokucati na vrata.
Od prvog siječnja javni ovršitelji provodit će ovrhe – blokirati račune i pokretnine ovršenika, te deložirati građane iz domova umjesto dosadašnjih sudskih ovršitelja. Ministar pravosuđa rješenjem od 24. listopada imenovao je 71 javnog ovršitelja, no njihova imena još se službeno ne znaju.
Velike ovlasti
Dok su sudski ovršitelji odgovarali sudu, javni ovršitelji, uvedeni da se ovrhe ubrzaju i rasterete sudovi, što je obveza iz poglavlja 23, odgovarat će samo svojoj komori i Ministarstvu pravosuđa. Iako bez odobrenja suda neće moći upadati u stanove i plijeniti pokretnine, dobili su velike ovlasti.
Javni ovršitelji, kaže za Večernji list bivši predsjednik Vrhovnog sud, a sada odvjetnik za građansko pravo Ivica Crnić, po zakonu mogu, ali i ne moraju izlaziti na teren, na koji mogu poslati i svoje službenike. "Ako u ovrhe budu išli njihovi službenici, u propisima ne piše da ne smiju biti kažnjavani i da ne smiju biti pod istragom. Ovakvom rupom u zakonu Sabor može omogućiti kriminalnom miljeu da uđe u javnoovršiteljsku službu. Nadajmo se da će javni ovršitelji biti moralni i savjesni i da će paziti koga zapošljavaju", kaže Crnić, dodajući da je pravna struka upozoravala Sabor i Vladu na nedorečenosti i rupe u zakonu.
A što ako ukradu novac?
Sporno je i što će javni ovršitelji zaplijenjeni novac prvo uplaćivati na svoj poseban račun, a tek onda na račun vjerovnika! Iako su dužni novac od ovrhe odmah prebaciti ovrhovoditelju, Zakon o javnim ovršiteljima dopušta im da u slučaju bolesti ili drugih opravdanih razloga novac mogu držati do najviše 15 dana. "Može se dogoditi da javni ovršitelj plijeni i milijardu kuna, a ako napravi štetu, za nju odgovara svom svojom imovinom. Kako će se vjerovnik naplatiti od javnog ovršitelja ako on nema imovine", pita Crnić.
