Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u utorak je upozorila da će usvajanje Konačnog prijedloga ovršnog zakona u postojećem obliku imati izrazito negativne učinke – produljit će vrijeme za pravomoćnost ovrhe na šest mjeseci, preopteretiti sudove te dodatno zakomplicirati i poskupiti ovršni postupak.
"Ovaj prijedlog zakona je jako loš za vjerovnike i dužnike, ali i za pravosuđe i gospodarstvo. U posljednjih pola godine razgovarali smo s Ministarstvom pravosuđa i pokušali ukazati na sve dileme, sumnje i strahove oko postojećeg prijedloga zakona. No, unatoč svim našim naporima, taj prijedlog je ušao u saborsku proceduru i naš je posljednji korak pokušati zaustaviti donošenje takvog zakona o čemu smo obavijestili saborske zastupnike, a sada i javnost", rekao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.
Dodao je i kako prijedlog takvog zakona treba ići u doradu jer ne nudi brži ni jednostavniji i jeftiniji sustav ovršnih postupaka. Prvenstveno, jer višestruko produljuje vrijeme potrebno za ishođenje pravomoćnog rješenja o ovrsi – umjesto sadašnjih okvirnih 30 dana na najmanje šest mjeseci i to uz pretpostavku da neće biti osporavanja tražbine.
Osim toga, koncept da se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave vrate u nadležnost i rad sudova, uz i dalje značajno angažiranje javnih bilježnika, HUP smatra izrazito lošim rješenjem i korakom natrag za poslovnu sigurnost, stabilno i uravnoteženo gospodarstvo te ugrožavanje i već sada značajno preopterećenih sudova.
Pritom je i istaknuto da novi prijedlog zakona predviđa značajno kompliciraniji postupak zbog nepotrebne "dvostruke kontrole" dopuštenosti osnovanosti prijedloga za ovrhu kod bilježnika i na sudu te dvostrukog prava na osporavanje tražbine u korist ovršenika.
Naglašeno je i kako će vraćanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave u nadležnost sudova, a godišnje ih se pokrene oko 700.000, faktično dovesti do blokiranja rada sudova.
Istaknuto je i kako novi prijedlog zakona predviđa da će prvi korak prema ovršeniku i dalje poduzimati javni bilježnici slanjem zaključka, ali uopće nisu definirani rokovi za postupanje suda koji o nekoj ovrsi može donositi odluku u roku od šest mjeseci pa sve do moguće zastare.
"Uzevši u obrzi sve te okolnosti, razumno je pretpostaviti da će u slučaju prihvaćanja novog modela ovrhe doći do potpune paralize sudskog institucionalnog sustava naplate potraživanja te je moguća daljna eskalacija 'kulture neplaćanja' na svim razinama jer će faktično prestati funkcionirati mehanizmi prisilne naplate bilo kakvih potraživanja", ističu u HUP-u.
Na konferenciji na novinare odvjetnik Ante Župić je, između ostaloga, rekao kako će eventualna primjena tako definitivnog ovršnog zakona biti dodatni udar na likvidnost, a direktorica Eos Matrixa Barbara Cerinski upozorila je na dodatne i nepotrebne značajno veće troškove ovršnog postupka.
Profesorica Aleksandra Maganić s zagrebačkog Pravnog fakulteta upozorila je i da sudovi nisu logistički, tehnološki i kadrovski pripremljeni za novu predloženu "reformu", a naglasila je i da često spominjana digitalizacija tog postupka nije rješenje i to zbog prebrze i nesmotrene implementacije te zbog nedovoljne educiranosti građana.
