Epidemija koronavirusa nije prošla, a već su se u Hrvatskoj pojavile i druge zarazne bolesti, poput rotavirusa, hepatitisa A i ospica. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Alemka Markotić tvrdi da su brojke zaraženih veće od uobičajenih.
"Bio je veliki pritisak i još uvijek je na naše dječje ambulante. Rotavirus je nešto s čim se mi susrećemo prilično kontinuirano", rekla je Markotić za Dnevnik.hr, dodajući da su upravo djeca najugroženija.
"Najugroženija su djeca od šestog mjeseca života do dvije godine pa i do pet godina, gdje mogu, vrlo brzo, uz obilno povraćanje, visoku temperaturu i proljeve, dehidrirati. Bitno je kod djece jako paziti kakva je situacija. S njima, naravno, mogu se zaraziti i odrasli ako nisu u životu imali češće kontakte. Isto tako, moramo znati da je to jedna vrsta obiteljske bolesti. Ako jedno dođe u kuću zaraženo, a drugi nemaju značajniju zaštitu, najčešće cijele obitelji završe s težom kliničkom slikom", objasnila je Markotić.
Zdravi ljudi su sigurniji
Skidanje zaštitnih maski donijelo nam je nove probleme, jer se čini da naš organizam nije toliko otporan, kao što je bio prije pojave koronavirusa. No, Markotić tvrdi da zdravi ljudi ne bi trebali imati problema.
"Dvije godine ne mogu toliko puno učiniti da smo mi sada nešto jako osjetljivi na sve bolesti koje se prenose kontaktom, kapljičnim putem ili aerosolom. Zdravi ljudi koji imaju normalan imunološki sustav ili su cijepljeni ili su bili u kontaktu kroz život s tim bolestima, više-manje i dalje su dosta zaštićeni. Dječica su bila izvan kolektiva, malo više u izolaciji i malo većoj distanci te mlađe generacije mogu sada imati povećani postotak zaraze među njima", ustvrdila je ravnateljica Infektivne klinike.
Bolesti nerazvijenog svijeta
Ona ističe da su hepatitis A, ospice i rotavirus bolesti koje su prisutnije u nerazvijenom svijetu. Dovoljno je spomenuti samo da se hepatitis A širi prljavim rukama.
"Higijenski standardi tamo su na niskim razinama. Tamo su ljudi uglavnom prokuženi i eksplozivne epidemije se ne događaju. Razvijene zemlje, poput Europe i Hrvatske, one se rijetko susreću zbog higijenskih standarda koje imamo s takvim bolestima", rekla je Markotić te dodala:
"Povremeno unošenje, a to je onda najčešće bolest putnika i osoba koje imaju određeno rizično ponašanje može dovesti do širenja epidemija među stanovništvom koje se 20 ili 30 godina nije susrelo češće s takvim infekcijama i onda imamo posljednjih godina, svakih par godina epidemije hepatitisa A i rotavirusa ili nekih drugih bolesti koje se prenose rukama, kontaktom, zagađenom hranom, vodom i slično", zaključila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti.
