Krijumčarenje ljudi preko hrvatske granice došlo je do neslućenih razmjera, a samo u posljednje dvije godine nepravomoćno je osuđeno više od 500 krijumčara.
Hrvatski zatvori, naročito na karlovačkom području, pretrpani su krijumčarima migranata. Osuđeni su za kazneno djelo protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj iz članka 326. Kaznenog zakona.
"Tijekom 2017. godine za kazneno je djelo iz članka 326. Kaznenog zakona 216 osoba nepravomoćno osuđeno, a u međuvremenu je za 207 osoba presuda postala pravomoćna. Tijekom 2018. godine 296 osoba nepravomoćno je osuđeno za kazneno djelo iz članka 326. Kaznenog zakona te je, u međuvremenu, za 222 osobe presuda postala pravomoćna", doznaje Glas Slavonije iz Ministarstva pravosuđa.
U Ministarstvu unutarnjih poslova kažu da je policija lani uhitila 620 krijumčara ljudi, a prema prvim statistikama, ove godine do 1. lipnja uhićena su 344 krijumčara, što bi značilo da je u hrvatskim zatvorima bilo gotovo 1000 krijumčara ljudi u manje od godinu i pol dana.
Prema Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2017. godinu (za 2018. još nije objavljeno), ukupni zakonski kapacitet u toj godini u kaznionicama i zatvorima bio je za smještaj 3900 zatvorenika, od čega u zatvorenim uvjetima 2890 mjesta, poluotvorenim 725 te u otvorenim 285 mjesta.
Tijekom 2017. godine kaznu zatvora izdržavalo je 4146 zatvorenika što je 40 posto od ukupnog broja zatvorske populacije koja se u toj godini nalazila u zatvorskom sustavu.
U odnosu prema 2016. godini, tijekom koje je kaznu izdržavalo 4595 zatvorenika, bilježi se smanjenje za gotovo 11 posto. S izdržavanja kazne zatvora otpušteno je 1657 zatvorenika po bilo kojoj osnovi.
VEZANA VIJEST
Tijekom 2017. kroz hrvatski zatvorski sustav prošlo je 11.329 zatvorenika i maloljetnika različitih formalnopravnih statusa.
"Trenutačno se u hrvatskima zatvorima nalazi 207 istražnih zatvorenika i 55 pravomoćno osuđenih zatvorenika zbog počinjenih kaznenih dijela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj", dodaje Ministarstvo pravosuđa.
Predviđene kazne za krijumčarenje ljudi kreću se od jedne do 12 godina zatvora. Naime, prema Kaznenom zakonu, tko iz koristoljublja omogući ili pomogne drugoj osobi nedopušteno ući, izići, kretati se ili boraviti u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Ako je pri počinjenju tog kaznenog djela doveden u opasnost život ili tijelo osobe koja nedopušteno ulazi, kreće se ili boravi na tom području, ili je s njom postupano na nečovječan ili ponižavajući način, ili je djelo počinila službena osoba u obavljanju službene dužnosti, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do 12 godina.
Uz Hrvate, među krijumčarima ljudi ima i Mađara, Srba, Rumunja, državljana Bosne i Hercegovine, Bugara, Kosovara, Pakistanaca, Afganistanaca, ali i drugih nacionalnosti. Zarada je od 100 do 1000 eura po osobi. Načini na koji se prevoze ilegalni migranti su sve samo ne humani, a jedan takav primjer zbio se početkom ožujka na graničnom prijelazu Bajakovo. Ondje su policajci uhvatili Bugarina u čijem su vozilu u preinačenom podvozju bile skrivene tri osobe, piše Glas Slavonije.
