Veliki utjecaj na potrošnju i makroekonomsku stabilnost u Hrvatskoj imaju naknade domaćim radnicima koji rade u inozemstvu. Pogotovo se to odnosi na novčane doznake koje naši građani na radu diljem svijeta šalju kući svojim obiteljima i prijateljima.
Iako su mnogi predviđali da će priljev novca iz inozemstva na taj način oslabjeti, doznake su pomogle većini kućanstava u Lijepoj našoj da se nose s krizom. Prema podacima Hrvatske narodne banke, doznake su u prošloj godini ostale stabilne, a u prvoj polovici ove godine su i porasle. Novi list piše da su naši radnici u inozemstvu poslali svojim obiteljima više novca, nego što je Hrvatska ostvarila prihoda od dolazaka inozemnih turista.
Više od turizma i novca iz EU
Ukupno je riječ o 1,745 milijardi eura doznaka u prvih šest mjeseci ove godine, a turizam je u istom razdoblju uprihodio 1,494 milijarde eura, što znači da su naši radnici u inozemstvu kućama poslali 23,5 posto više novca nego što su ga ostavili turisti na Jadranu.
U odnosu na prošlu godinu, doznake iz inozemstva su porasle za 13,5 posto, odnosno za 206 milijuna eura. Samo u prva tri mjeseca u Hrvatsku je na taj način stiglo 890,7 milijuna eura. U sljedeća tri mjeseca taj se iznos neznatno smanjio na 854,3 milijuna eura. Za usporedbu, država je u prvoj tranši iz Europskog mehanizma za oporavak i otpornost dobila manje novca nego što su ga gastarbajteri slali u svakom kvartalu.
I strani radnici šalju svojima
Nije zgorega spomenuti da je kroz naknade zaposlenima ili osobne doznake u Hrvatsku izvana stiglo 2,012 milijuna eura u prvih šest mjeseci ove godine, što je prihod koji je Hrvatska od stranih gostiju imala samo u pretpandemijskoj 2019.
Značajna količina doznaka, pak, i odlazi iz Hrvatske. Naime, strani radnici koji rade ovdje svojim su obiteljima u inozemstvu u prvih šest mjeseci ove godine poslali 437,7 milijuna eura. Ipak, naknade zaposlenima su znatno skromnije. Tako je iz Hrvatske u prvom polugodištu ove godine otišlo samo 20 milijuna eura naknada.
