Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja srpnja, odnosno tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno više od 11,5 milijuna dolazaka i gotovo 57 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 10 posto u dolascima i četiri posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata u dolascima i noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice.
"Rast turističkih dolazaka u dosadašnjem dijelu godine i srpnju predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hrvatska ovo postigla u godini u kojoj se u potpunosti vratila turistička konkurencija, u kojoj do izražaja dolazi globalna inflacija, a tu je nažalost i dalje prisutni sukob u Ukrajini. Sve navedeno našu tržišnu utakmicu na turističkom tržištu čini vrlo zahtjevnom, no mi vjerujemo u nastavak pozitivnog trenda tijekom kolovoza i rujna, a već sada imamo i vrlo dobe najave za posezonu", izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
POGLEDAJTE VIDEO: Posjetili smo jednu od najljepših plaža u Hrvatskoj. Sablićevo u Rijeci privlači turiste bez obzira na industriju
Najviše noćenja u Istri
Gledano po županijama, tijekom prvih sedam mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (16,4 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (10,5 milijuna noćenja, +5% u odnosu na 2022.), Kvarneru (9,7 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (7,9 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Dubrovačko-neretvanskoj (4,5 milijuna noćenja, +11% u odnosu na 2022.), Šibensko-kninskoj (3,3 milijuna noćenja, -3% u odnosu na 2022.) te Ličko-senjskoj županiji (1,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani.
"Nakon što smo ostvarili najbolju predsezonu do sada, veseli nas što su se odlični rezultati nastavili i u ljetnom razdoblju, kada ostvarujemo i najveći dio ukupnog turističkog prometa. Svim podacima možemo biti iznimno zadovoljni, međutim ono što stalno naglašavamo jest da nije cilj samo jaka sezona, nego cjelogodišnji i regionalno uravnotežen turizam i za takav turizam stvaramo preduvjete. Činjenica da smo po broju noćenja i dolazaka na razini rekordne 2019. godine potvrđuje kako se sektor turizma potpuno oporavio od nedavnih kriza i kako je sada pravi trenutak da postavimo čvrste temelje za upravljanje turizmom u budućnosti, kako bi i dalje ostao konkurentan na globalnoj razini i otporan na sve buduće izazove. Zbog toga i donosimo prvi krovni Zakon o turizmu, koji je trenutačno na javnoj raspravi, a kojim ćemo među prvima na svijetu osigurati zakonski okvir za upravljanje turizmom u smjeru održivosti i na temelju podataka. Uz to, kako bismo dali potporu investicijama u projekte koji podupiru razvoj cjelogodišnjeg turizma osigurali smo i rekordna sredstva od 1,3 milijarde eura za turistički sektor. Vjerujem kako ćemo time podići kvalitetu i Hrvatsku u budućnosti pozicionirati kao konkurentnu destinaciju visokokvalitetne ponude te osigurati da postanemo lider u održivom turizmu", istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Umagu te Splitu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (11,4 milijuna noćenja, razina prometa 2022. godine), Hrvatske (6,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.), Slovenije (6,2 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Austrije (4,5 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Poljske (3,5 milijuna noćenja, razina prometa 2022. godine).
Rast brojki i u srpnju
Prema podacima sustava eVisitor, u srpnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i preko 29,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od tri posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, odnosno rast od 2 posto u dolascima ako govorimo o srpnju 2019.
Pritom je u srpnju u jadranskim županijama ostvareno 4,5 milijuna dolazaka i 28,9 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 2% u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, u Zagrebu je pritom ostvareno 145 tisuća dolazaka (+12% u odnosu na lani) i 266 tisuća noćenja (+8% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 172 tisuće dolazaka (+8% u odnosu na lani) i 355 tisuća noćenja (+10% u odnosu na lani).
Najviše noćenja u srpnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (5,1 milijuna noćenja), Slovenije (3,8 milijuna noćenja), Hrvatske (3,3 milijuna noćenja), Češke (2,1 milijuna noćenja), Poljske (dva milijuna noćenja) te Austrije (1,9 milijuna noćenja).
