Veliko povećanje javnog duga, koji je veći nego prethodnih mjeseci, došao je Hrvatskoj u lipnju kao rezultat spašavanja gospodarstva i njegovog ponovnog zakuhtavanja nakon "lockdowna".
Prošlotjedni podaci HNB-a pokazuju da je u tom mjesecu Vlada Andreja Plenkovića povećala javni dug za 15 milijardi kuna. Dakle, dug je povećan s 314,3 milijarde na kraju svibnja na 329,6 milijardi na kraju lipnja. U prvih šest mjeseci 2020. godine povećanje duga iznosilo je čak 36,7 milijardi kuna, piše RTL.
Razlog velikog zaduživanja u lipnju
Na izdavanje 11-godišnje obveznice u vrijednosti od dvije milijarde kuna otišao je najveći dio zaduženja u lipnju. "Ministarstvo financija 10. lipnja uspješno je izdalo euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 2 milijarde eura, dospijeća 2031. godine. Godišnja kuponska kamatna stopa iznosi 1,5 posto, a ostvareni prinos 1,643 posto", objavili su 11. lipnja iz Ministarstva financija, a potom su objasnili na što će potrošiti novac koji su dobili.
"Primici od tog izdanja iskoristit će se za refinanciranje euroobveznice iznosa 1,25 milijardi dolara, koja dospijeva u srpnju 2020., pri čemu će se ostvariti godišnja ušteda na kamatama od gotovo 360 milijuna kuna. Preostali dio izdanja iskoristit će se za financiranje mjera za pomoć gospodarstvu pogođenom pandemijom Covid-19, kako je i predviđeno u izmjenama i dopunama državnog proračuna za ovu godinu", prenosi RTL objašnjenje Ministarstva financija.
U prvih 6 mjeseci dug se povećao za preko 36 milijardi kuna
Zatvaranje gospodarstva uslijed korona-krize u ožujku i travnju, donijelo je Hrvatskoj veliko povećanje javnog duga te je dug u tom razdoblju prešao i granicu od 300 milijardi kuna. Koncem 2019. javni dug je po podacima HNB-a iznosio 292,9 milijardi kuna. U ožujku je već bio osam milijardi kuna veći, da bi krajem travnja prešao 300 milijardi pa je iznosio čak 304 milijarde.
U svibnju raste za dodatnih 10 milijardi, na 314,3 milijarde, a potom u lipnju skače za još 15 milijardi na 329,6 milijardi kuna. Kada se sve zbroji, od početka godine do kraja lipnja javni dug Hrvatske porastao je za više od 36 milijardi kuna.
Mali rast BDP-a iduće godine
Najviše zabrinjava kako će Hrvatska vratiti toliko veliko zaduženje generirano u 2020. godini. Nažalost, na ruku nam ne idu ni procjene o velikom padu BDP-a u ovoj godini, a još manje činjenica da se u 2021. godini predviđa tek mali rast od 3,5 posto.
Europska banka za obnovu i razvoj je početkom listopada objavila novu, može se reći pogoršanu, procjenu pada hrvatskog BDP-a u 2020. U svibnju su procjenjivali pad BDP-a od 7 posto u ovoj godini, dok u najnovijoj analizi stoji da će taj pad ipak biti 8,5 posto. Pogubnija činjenica je što su procjenu rasta u 2021. sa svibanjskih 6,7 posto spustili na 3,5 posto.
Šonje: 'Ovo je u skladu s lošim očekivanjima'
Velimir Šonje, ekonomski analitičar, šef Arhivanalitike te urednik portala Ekonomski lab, kaže da od početka korona-krize znamo da će javni dug ići do razina 90 posto BDP-a.
28.09.2020., Zagreb - U Matis Absolute Loungeu odrzan je 3. financial brunch Udruzenja mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajucih drustava (UMFO) na temu "Utjecaj uvodjenja eura na mirovinske fondove". Velimir Sonje, direktor Arhivanalitika Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
"Znamo da je to povijesni maksimum i da je izuzetno opasno, ali to je posljedica svega što se događalo. To je u skladu s očekivanjima, nema iznenađenja, a očekivanja su, naravno, loša", rekao je Šonje koji smatra da se odgovornom fiskalnom politikom može upravljati tom razinom javnog duga.
"No, da bi se to postiglo, država se mora dubinski restrukturirati i promijeniti, bitno smanjiti svoje troškove, postati puno efikasnija i provesti reforme o kojima već dugo govorimo. Bez toga bit će problema narednih godina. Po pitanju javnog duga, ne možemo se uspoređivati s velikim zemljama nego s malim otvorenim ekonomijama srednje i istočne Europe kao što su Slovenija, Češka, Mađarska, Poljska, s Bugarskom ili Rumunjskom. U tom kontekstu Hrvatska je najzaduženija zemlja tog tipa što samo po sebi govori koliko je problem ozbiljan", zaključio je Velimir Šonje za RTL.
