Interes za potpore u poljoprivredi u Međimurskoj županiji raste iz godine u godinu. Još uvijek je prisutna želja za poljoprivrednom proizvodnjom koja može biti održiva i ekološki prihvatljiva s obzirom da, na 730 kvadratnih kilometara površine u Međimurskoj županiji, postoji preko šest tisuća obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava, piše Dnevnik.hr.
“Sedamdeset posto krumpira koji zadovoljava potrebe hrvatskog tržišta proizvodi se u Međimurju, šezdeset posto jabuka, veliki postotak voća, tako da zadovoljavamo te naše potrebe. Međutim, ono s čime se poljoprivrednici susreću jest da nemaju tržište na području Hrvatske, što je zapravo žalosno”, kazao je za Novu TV međimurski župan Matija Posavec.
'Poticaje treba mrvicu pametnije usmjeriti'
Župan upozorava na nepošten odnos prema domaćoj poljoprivrednoj proizvodnju i slaboj zaštiti poljoprivrednika.
“Ako imate kontinent Hrvatske, a s druge strane turizam koji ostvaruje desetke milijuna noćenja, onda naravno nije fer da se krumpir proizveden u Međimurju baca, dok na Jadranu gosti jedu krumpir iz Egipta ili neke druge zemlje”, ističe Posavec.
Za poljoprivredni sektor na raspolaganju će biti 4,7 milijardi eura iz redovnog sedmogodišnjeg proračuna, uz dodatnu milijardu eura za digitalizaciju i modernizaciju poljoprivrede.
“Moramo transformirati poljoprivredu u Hrvatskoj. Sve je više mlađih poljoprivrednika koji donose nova znanja, novi pogled na svijet, novi pogled na proizvodnju. Stoga jednostavno poticaje koje država daje kroz izravna plaćanja ili na drugi način, treba mrvicu pametnije usmjeriti”, kazao je međimurski župan za Novu TV.
Najviše ovisimo o uvozu voća i povrća
Hrvatska i dalje nije samodostatna po pitanju proizvodnje hrane jer prema zadnjim statistikama proizvodimo tek 31 posto hrane za domaće potrebe.
“U proizvodnji voća i povrća smo izrazito nesamodostatni i najveća ovisnost o uvozu je upravo u tom dijelu. U segmentu mesa i mesnih prerađevina, točnije svježeg mesa smo vrlo nesamodostatni, a to je jedan od generatora i pokretača cjelokupne poljoprivredne ekonomije”, kaže Dalibor Kezele iz Udruge prehrambene industrije I poljoprivrede.
Za jači napredak poljoprivrednog sektora nužna je potpora malim proizvođačima kroz njihovo udruživanje s velikim tvrtkama.
'Nedostatak radne snage nećemo riješiti'
Veliki je izazov pronaći i kvalitetnu radnu snagu.
“Imamo više berača za ručno branje, moramo ići na strojna branja. Nemamo berača voćaka, nego se moramo na to orijentirati, da se pokuša napraviti plantaže koje će se strojno brati. Na kraju krajeva, nedostatak radne snage nećemo riješiti”, ustvrdio je Kezele.
Međimurski župan kaže da nije problem poljoprivrednicima plaćati radnike ako imaju cijenu svojeg proizvoda s kojom mogu izaći na kraj.
"Vrijednost i produktivnost ljudi na sjeveru Hrvatske još uvijek je takva da ne oskudjevamo u radnoj snazi, ali se stalno nosimo s tim izazovima”, kazao je Posavec.
