Na stranici se objašnjava da je cilj ove akcije zorno pokazati kako je lako strancima gledati snimke preko webkamera ako su vlasnici ostavili onu šifru na uređaju za spajanje na Interent koju su automatski dobili kupnjom uređaja - najčešće se radi o šifri 12345. Na Insecamu su hakirane isključivo takve stranice - hakeri se nisu trudili napasti zaštićene kamere, piše Jutarnji list.
''Ova stranica nudi pristup samo nezaštićenim kamerama bez passworda i potpuno je legalna. Stvorena je kako bi upozorila na važnost osiguranja. Jedina stvar koju trebate napraviti kako biste svoju ‘javnu’ webkameru maknuli s ove stranice i učinili je privatnom jest da promijenite inicijalni password na uređaju za spajanje na Internet'', stoji na stranici.
Stotine ljudi žrtve špijuniranja
Najviše webkamera hakirano je u SAD-u (njih više od 4500), zatim Francuskoj, u kojoj su znatiželjnici mogli pratiti zbivanja u više od 2000 domova i tvrtki, a u Velikoj Britaniji hakirano je gotovo 600 kamera.
U Hrvatskoj je bila hakirana jedna kamera u Zagrebu - kamera je usmjerena na niz zgrada, a snimka je statična.
Britanski povjerenik za informiranje Christopher Graham uputio je opće upozorenje javnosti ističući kako su stotine ljudi žrtve špijuniranja.
''Ako je stranica doista nastojala upozoriti ljude na važnost sigurnosti, kao što se na njoj tvrdi, poručujem da smo upozoreni i molim da se stranica ukloni'', poručio je.
Odmah po kupnji uređaja za spajanje na Internet korisnici trebaju istog trena promijeniti šifre. Šifre treba birati pažljivo, ne smiju biti očite poput imena, datuma rođenja ili sličnog: preporučuje se da imaju više od 15 znakova, da sadrže pokoje veliko slovo, specijalne znakove poput #, % ili & i brojeve.
Upozorenje stručnjaka
Stručnjaci upozoravaju da bi i privatni i poslovni korisnici trebali iskoristiti neke od besplatnih alata koji mogu otkriti jesu li njihova računala zaražena botnet malwareom (DE-Cleaner, RuBotted, Mirage Anti-Bot...), redovito nadograđivati operativni sustav i aplikacije najnovijim verzijama kako bi se računalo zaštitilo protiv malwarea poput Cryptolockera. Najjednostavnije je namjestiti sustav da nadogradnje obavlja automatski.
Također treba ignorirati privitike u elektroničkoj pošti koji sadrže egzekutabilne datoteke, dakle one koje završavaju s ekstenzijama kao što su EXE ili SCR, kao i ZIP datoteke koje sadrže egzekutabilne datoteke
Nužno je instalirati antivirusni softver. Iako nisu neprobojni, takvi programi ipak mogu uhvatiti veliki dio malwarea. Postoji obilje besplatnih antivirusnih programa koji su podjednako dobri kao i oni koji se plaćaju. Za svaki slučaj, korisnici bi trebali napraviti back-up svih važnih podataka.
