Predstojnik Zavoda za elektroenergetiku osječkog Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) Damir Šljivac rekao je u utorak u Osijeku da je Hrvatska jedna od sedam država EU koja je 2020. proizvela više od 50 posto električne energije iz obnovljivih izvora.
Prof. Šljivac je to izjavio na LIFE konferenciji "Za gigaBITNU zelenu energiju" koja se održava na FERIT-u.
Na konferenciji 150 sudionika želi približiti javnosti jedinstvene primjere primjene obnovljivih i alternativnih izvora energije.
Od 2007. imamo novu zakonsku regulativu za podizanje obnovljivih izvora koja nam je omogućila izgradnju vjetroelektrana i fotonaponskih sustava, koji nam, uz znatnu proizvodnju električne energije iz postrojenja na biomasu i bioplin u Slavoniji, omogućuju da 20 posto energije proizvodimo iz obnovljivih izvora, istaknuo je Šljivac i ocijenio kako smo u tome vrlo uspješni.
Podsjetio je da i zgrada FERIT-a većinu svoje električne energije dobiva iz obnovljivih izvora.
"Imamo oko 150 kilovata fotonaponskih sustava zajedno s pametnom mikromrežom i sustavima pohrane koje smo izgradili, i dalje to razvijamo", istaknuo je i najavio veliki projekt izgradnje zgrade Znanstveno-istraživačkog centra za elektrotehniku i računarstvo, koja će biti isključivo s obnovljivim izvorima energije.
Dobili smo devet milijuna kuna za izgradnju glavnih projekata, koji su sada gotovi, tako da idemo u apliciranje za potrebna sredstva s kojima bi sljedeće godine počeli s izgradnjom, zaključio je Šljivac.
Predstojnik Laboratorija za energetske strategije s Fakulteta elektrotehnike Sveučilišta u Ljubljani Tomi Medved predstavio je projekt energetske zajednice - selo budućnosti u kojemu svi imaju sunčanu elektranu i punionicu za električna vozila. Nisu toliko išli na smanjenje potrošnje energije, nego na povećanje proizvodnje u postojećim limitiranim mrežama te su dosegnuli od 180 do 300 posto više nego što su predviđali da se može, rekao je.
Predsjednik Hrvatske udruge za razvoj i primjenu vodika Ivica Jakić rekao je da je Hrvatska donijela strategiju za razvoj vodika do 2050. godine, i to među prvima u Europskoj uniji, i na taj način dala smjernice na koji se način treba proizvoditi i primjenjivati vodik u Hrvatskoj i na koji način institucije trebaju otvoriti vrata za provođenje projekata vodika.
Petrokemija Kutina bez vodika neće moći raditi, kao i ostala cementna, čelična i kemijska industrija kojoj vodik treba kao energent, poručio je Jakić, ističući da je to jedini energent koji nema štetnih utjecaja, a njegova nuspojava je samo čista voda. Također je rekao da se Hrvatska zauzima da se vodik proizvodi uplinjavanjem otpada.
To znači da se sav komunalni organski otpad da upliniti i dobiti iz njega vodik bez ikakvih štetnih utjecaja. Nema spaljivanja, pirolize i nema štetnih emisija, istaknuo je, dodajući kako je 25 tona komunalnog otpada na dan dovoljno za 43 autobusa na vodik ili 220 automobila na vodik.
