Riječ je o neizvršavanju obveza u razmjeni sigurnosno bitnih ifnroacija, zbog čega je Komisija nekoliko zemalja, među kojima je i Hrvatska, zatražila da poboljašaju slanje podataka koji su ključni za borbu protiv terorizma i teškog, orgnaiziranog kriminala.
DNK, otisci, tablice vozila...
Kako stoji u pismu formalne obavijesti upućenom Hrvatskoj, Italiji, Grčkoj, Irskoj i Portugalu, za sada još nisu ispoštivane obveze iz tzv. Prümskih odluka Vijeća Europe.
U tom dokumentu navedene su procedure za bržu i efikasniju razmjenu podataka između zemalja članica Europske unije u nekoliko specifičnih sigurnosnih sektora. Tako su, među ostalim tu propisana i pravila na osnovu kojih zemlje članice međusobno mogu jedna od druge tražiti dokumente s DNK analizama, a reguliraju i sustave identifikacije otisaka prstiju, te baze podataka o registriranim vozilima.
Sve zemlje članice trebale su ih implementirati još do kolovoza 2011. godine.
Ne poštuju odluke EU
Iako tada još nije bila članica EU Hrvatska se našla na popisu zemalja koje su dobile formalna upozorenja iz Bruxellesa. U njima se naglašava da se Prümske odluke ne poštuju, odnosno da ove zemlje još nisu uvele automatsku razmjenu podataka u najmanje dvije od tri kategorije DNK, otisaka prstiju ni registracija vozila.
Ovo su prva upozorenja što ih je Europska komisija izdala u okviru tzv. trećeg stupa suradnje zemalja EU, koji obuhvaća suradnju u pravosuđu i unutarnjim poslovima, kao i policijsku suradnju u kaznenim stvarima. Puna suradnja trebala je biti uspostavljena j oš 1. prosinca 2014. godine, pet godina nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora.
Dva mjeseca rok za odgovor
"Zemlje članice na koje se ovo pismo formalne obavijest odnosi imaju dva mjeseca da dostave svoje odgovore nakon čega će Komisija odlučiti hoće li im uputiti obrazložena mišljenja", poručeno je danas iz Europske komisije koja implementaciju razmjene ovih podataka vidi kao ključan element u Europskoj sigurnosnoj agendi.
Riječ je o planu suradnje zemalja članica iz travnja prošle godine kojim bi se trebala osnažiti zajednička borba protiv terorizma, organiziranog kriminala i računalnog kriminala.
