Točno u ponoć Grčka će tehnički bankrotirati. U Bruxellesu je završio sastanak euroskupine koja je odbila prijedlog grčkog premijera Ciprasa za kupovinu vremena.
Kakve posljedice grčkog bankrota mogu biti za Hrvatsku, u RTL Direktu je prokomentirao guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Netko je jučer rekao da je ovo natjerivanje s Grčkom ličilo na partiju pokera. Je li ta partija sad definitivno gotova?
Mislim da nije gotova, mislim da ćemo u narednim danima vidjeti nove događaje. Čekat će se ishod referenduma i što će se dalje događati u Grčkoj. Vrlo je teško predvidjeti, ali jasno je da je vrijeme odugovlačenja isteklo. Potez Europske središnje banke, koja je ograničila likvidnosnu potporu grčkim bankama, je sjela kao partija pokera dovedena u neku završnu fazu. Ne mogu komentirati tko ima jače karte, ali bih rekao da postoji zajednički interes da se riješi grčki problem, da se nastavi program, ali je bilo očito da Grčka ne želi taj program.
Koliko grčka ekonomija može preživjeti bez injekcija ECB-a?
Sasvim sigurno je da grčka ekonomija ne može dugo funkcionirati sa zatvorenim bankama do 6. ili 7. srpnja. Nakon toga, teško je zamisliti da mogu dugo vremena biti zatvorene, a da to nema značajne negativne posljedice za Grčku. U interesu je svih, najviše Grčke, da se rješenje što prije nađe.
Je li u pitanju euro?
Nipošto. Europrogram i projekt eura nije u pitanju. On će ostati i ako Grčka izađe iz eurozone. U krajnjoj liniji, neće biti prvi puta da imamo izlazak zemalja iz EU.
Ni Bruxelles, ni EU nisu, sretni s ovakvim razvojem događaja. Mnoge zemlje su sada od ponoći također u teškoj financijskoj situaciji. U kakvom je stanju Hrvatska?
Hrvatska je u potpuno drugoj situaciji. Mi smo dužni Grčkoj, a ne ona nama. Dug hrvatskih rezidenata prema Grčkoj je 74 i pol milijuna eura, dok je grčki dug prema nama samo 130.000 eura. Mi smo zemlja koja je u potpuno drugoj situaciji od npr. Slovenije.
Mogu li naši građani osjetiti neke posljedice? Špekulira se da bi moglo dovesti do pritiska na euro, odnosno jačanja švicarca, s kojim Hrvati već imaju problem.
To su neki rizici koji bi se mogli ostvariti i na koje svi moramo obratiti pozornost. Ono što smo vidjeli jučer, nakon što je ta kriza eskalirala zatvaranjem banaka i kad su svi bili koncentrirani na to kako će tržište reagirati, zaključak je da su tržišta reagirala beningno. Jučer je euro deprecirao na početku dana, a do kraja dana se vratio praktički na svoju razinu. Švicarski franak također, švicarska banka je intervenirala i vratila ga na staru razinu.
U Hrvatskoj je tečaj švicarskog franka zamrznut do kraja godine odlukom Vlade. Koliko naše banke mogu izdržati taj pritisak?
Mi smo to objavili i objavit ćemo ponovno. Imaju trošak od zamrzavanja toga tečaja od nekih 400 milijuna kuna. To je nešto što banke mogu vrlo dobro izdržati jer su dobro kapitalizirane.
Očekujete li rast kamata, koji s obzirom na naš golemi javni i inozemni dug može itekako poskupjeti i otežati servisirenje naših kredita? Vi ste nedavno upozoravali na rast Euribora što bi građane moglo dovesti u još nezavidniju situaciju.
U kratkom roku sigurno ne. U kratkom roku ne očekujem da bi euro i Euribor mogli ići gore. Međutim, ono što se može dogoditi je rast razlike u kamatnoj stopi koju plaća Hrvatska u odnosu na Njemačku. Dakle, premija rizika. Ono što smo vidjeli odmah nakon početka krize, tržišta su dosta benigno reagirala. Naša, recimo, razlika je porasla za 0,2 postotna poena.
Treba li se spremiti i za taj scenarij i izmijeniti Zakon o potrošakom krditiranju koji je trenutne marže betonirao na visokim razinama?
Zakon o potrošačkom kreditiranju je nešto što će Sabor donositi, stoga ne bih o tome govoriti.
Što bi se nama dogodilo da, recimo, ne platimo neku ratu duga?
Nama se to ne može dogoditi. Mi smo u situaciji u kojoj naše međunarodne pričuve pokrivaju cijeli hrvatski inozemni dug u jednoj godini. Znači, kratkoročni inozemni dug. Dakle, mi smo daleko od tog scenarija. Zemlje koje ne mogu izvršiti svoje obaveze, to je jako loše za gospodarstvo i za zemlju.
Je li bilo ovakvih kriznih situacija kod nas s neplaćanjem rate kredita?
Ne, Hrvatska ima financijski kapacitet da izvršava svoje obaveze. Međutim, da bismo zadržali svoj kapacitet moramo zadržati razinu međunarodnih pričuva ovdje gdje jest. Zato sam i upozoravao na problem švicarskog franka da bilo kakav način rješavanja tog problema ne smije dovesti u pitanje međunarodne pričuve zemlje jer oni su garancija da se nećemo naći u grčkoj situaciji.
Što možemo mi u Hrvatskoj naučiti iz ove grčke
krize?
Definitivno su ovo primjeri na kojima možemo učiti. Moramo
pogledati zašto je Grčka došla u ovu situaciju. Grčka je godinama
zanemarivala strukturne reforme, zbog toga je došla u situaciju
da ne može ostvarivati rast BDP-a. S druge strane, imala je
potpunu fiskalnu neodgovornost i fiskalne deficite.
HNB je izložen kritici da je trebao aktivnije sudjelovati u rješavanju krize s tečajem kune. Kažu da će uvođenje grčke drahme pomoći Grčkoj da prebrodi krizu. Mi imamo svoju nacionalnu valutu kuna.
Mi smo našu nacionalnu valutu vezali uz euro. Vezali smo je jer su naši dugovi vezani uz euro, a to je jer Hrvati štede u eurima. Da li se nešto može učiniti za gospodarstvo tečajem, mislim da je to dobro pokazala prošlost. Kada je RH za vrijeme Jugoslavije 80-ih i početkom 90-ih provodila politike devaluacija, to nije pomoglo.
Sve više novca banke matice izvlače iz Hrvatske, možete li to zaustaviti i kako procjenjujete taj trend? Može li se protiv toga boriti?
Kod nas rastu depoziti u bankama. To je suprotan tečaj nego u Grčkoj. Onda banke daju manje kredita nego prije i zatim matice daju manje novca. Likvidnost u hrvatskim bankama je četiri do pet puta veći nego u eurozoni.
Kroz krizu je hrvatski bankarski sustav prošao skoro neokrznuto zahvaljujući i HNB-u. No zadnjih godina je sve veće izvlačenje novaca iz banaka matice. Kako se HNB protiv toga bori?
Kod nas rastu depoziti u bankama. To je potpuno suprotni trend nego u Grčkoj gdje su padali depoziti. Banke daju puno manje kredita pa je potreban puno manji priljev novca iz matica da to financira, jer ih nema. Kroz rast depozita u Hrvatskoj postoji dovoljna osnova i kroz oslobođena sredstva koja je oslobodila HNB. Više likvidnosti u hrvatskim bankama je četiri ili pet puta veća nego u u eurozoni. Oni imaju sasvim dovoljno novca da ga plasiraju. Daleko smo od Grčke.
