Na štandu gospođe Milke nalazi se voće i povrće koje je, tvrdi, prirodno uzgojeno. Genetski modificiranim proizvodima tu nema mjesta. S njom se slažu i drugi prodavači.

A genetski modificiranih proizvoda očito neće ni biti. Poručuje to predsjednik Vlade iz Bruxellesa u kojem je Europski parlament odgodio glasanje oko kontroverznog Transatlanskog trgovinskog sporazuma između Amerike i Europske unije - dijelom i zbog prijepora oko GMO proizvoda.

"Naravno tu je i strah od GMO-a, od genetski modificiranih organizama. Mi ih ne volimo, dakle, učinit ćemo sve da ih držimo na distanci od sebe", poručuje Zoran Milanović.

Hrvatska će to učiniti pomoću nove Direktive Europske komisije koja daje članicama da odluče hoće li dopustiti uzgoj GMO kultura na vlastitu teritoriju.

"Mi smo se vrlo jasno odredili. To nije samo stajalište ministarstva poljoprivrede nego i ministarstva zdravlja kao nosioca toga Zakona, ministarstva okoliša i Vlade da je Hrvatska GMO free zemlja", rekao je Tihomir Jakovina.

Priroda ipak neće zaustaviti odvjetnike bogatih kompanija misli Mirela Holy.

"Smatram da bi trebalo uz Uredbu inzistirati na tome da Europa državama članicama koje odluče zabraniti GMO-e osigura pravnu zaštitu kako ne bi bile izložene tužbama kompanija", savjetuje zastupnica ORaH-a.

U Hrvatskoj je i do sada bilo jasno propisano da se, primjerice, sijanje GMO sjemena dopušta samo u posebnim uvjetima i uz posebne dozvole, a sve hrvatske županije proglasile su se zonama slobodnim od GMO-a. Unatoč tome, modificirano sjeme našlo je put do nekih poljoprivrednika.

"Imali smo par izoliranih slučajeva. Takvi usjevi su uništeni, a radi se zapravo o nesavjesnim proizvođačima koji su ilegalno kupili sjeme na trećim tržištima", otkriva Jakovina.

Iz ministarstva poljoprivrede kažu i kako iza odluke o zabrani GMO stoji želja da se Hrvatska na svjetskim tržištima profilira kao zemlja ekološkog uzgoja.