Hrvatska je na 41. mjestu među 131 zemljom Globalnog inovacijskog indeksa (GII) ove godine, što je približno jednako njezinom rangu u posljednjih pet godina i nešto bolje od prošlogodišnjeg rezultata kada je bila na 44. mjesto, priopćio je Državni zavod za intelektualno vlasništvo.
Usporedba inovacijskog učinka
Globalni inovacijski indeks objavljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) u suradnji s partnerskim institucijama, a GII 2020 daje pregled i rangiranje inovacijskog učinka za 131 zemlju i gospodarstva širom svijeta na temelju ukupnog globalnog inovacijskog indeksa i 80 podindeksa. U to su uključeni i podindeksi vezani uz intelektualno vlasništvo, što, kao i prethodna izdanja, predstavlja vrijedan alat za usporedbu inovacijskog učinka koji doprinosi javno-privatnom dijalogu i pomaže kreatorima politika, poslovnim liderima i ostalim dionicima u procjeni inovacijskog napretka na godišnjoj razini, napominju iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.
Kao i prethodnih godina vodeće zemlje prema globalnom inovacijskom indeksu su Švicarska (1.) i Švedska (2.), a među prvih pet su ponovno SAD, Ujedinjena Kraljevina i Nizozemska. Prema podindeksu ulaganja u inovacije Hrvatska je ove godine na 44. mjestu, što je nešto više nego 2019. godine. Prema podindeksu inovativnih rezultata, Hrvatska je na 43. mjestu, što predstavlja značajniji rast u odnosu na 2019. godinu u kojoj je zabilježen značajniji pad. Navedeni rezultati ukazuju da su u 2020. inovacijski rezultati Hrvatske nadmašili ulaganja u inovacije.
U odnosu na usporedive zemlje, Hrvatska se prema globalnom inovacijskom indeksu među 49 svjetskih gospodarstava s visokim dohotkom nalazi na 38. mjestu, dok se u odnosu na gospodarstva 39 europskih zemalja nalazi na 28. mjestu.
“U odnosu na dohodak po stanovniku (BDP per capita) inovacijski rezultati Hrvatske sukladni su očekivanima u odnosu na razinu njezinog gospodarskog razvoja”, navodi se u priopćenju.
Ekonomska održivost
U odnosu na dohodak po stanovniku (BDP per capita) inovacijski rezultati Hrvatske sukladni su očekivanima u odnosu na razinu njezinog gospodarskog razvoja. Kao najizraženije prednosti Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice ekološka održivost, izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu te broj objavljenih znanstvenih i tehničkih članaka, a prema omjeru učenika i učitelja u srednjoškolskom obrazovanju Hrvatska se nalazi na 1. mjestu od svih 131 zemalja.
Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije (118. mjesto), niska razina razvijenosti klastera (122.) te nizak intenzitet lokalne konkurencije (117.).
GII 2020 daje pregled i rangiranje inovacijskog učinka za 131 zemlju i gospodarstva širom svijeta na temelju ukupnog globalnog inovacijskog indeksa i 80 podindeksa, uključujući i one vezane uz intelektualno vlasništvo, te kao i prethodna izdanja predstavlja vrijedan alat za usporedbu inovacijskog učinka koji doprinosi javno-privatnom dijalogu i pomaže kreatorima politika, poslovnim liderima i ostalim dionicima u procjeni inovacijskog napretka na godišnjoj razini.
Posebna tema ove godine je “Tko će financirati inovacije?”. GII 2020 istražuje nove metode financiranja inovacija u svijetu nakon COVID-a, koje su nužno potrebne u trenutku u kojem je svjetska gospodarska situacija značajno otežana posljedicama globalne pandemije.
