"Na natječaj za hrvatske državljane – prevoditelje u Europskim institucijama prijavila sam se 2009. Već sam i zaboravila na to, a onda je došao poziv iz Bruxellesa i prilika za posao. Ovdje nije lako dobiti stalan posao. Poznajem puno ljudi koji imaju ugovore na određeno vrijeme", ispričala je za Deutsche Welle Nikolina Korečić, koja nešto više od godinu dana radi kao prevoditeljica u Europskoj komisiji.
Europske institucije zapošljavaju oko 40 tisuća ljudi. Članstvo Hrvatske u EU otvorilo je i Hrvatima mogućnost zapošljavanja u tim institucijama. Svatko tko želi dobiti posao u nekoj od institucija EU treba proći zahtjevna testiranja, no osim znanja potrebno je dosta vremena, ali i sreće.
Testiranjem do rezervne liste
Kandidati koji su dovoljno uspješni na kompjutorskom testu, moraju proći i druge stupnjeve kompleksnog testa. Imena najuspješnijih zatim se pohranjuju u bazu podataka, tzv. rezervnu listu. Na njoj se našlo i ime Igora Čelikovića, koji je trenutno u procesu intervjua za posao u Europskoj komisiji.
Igor je studirao političke znanosti u Bologni i u Parmi. Ključ uspjeha za njega nije bila dugotrajna priprema. "Za test sam se pripremao tek nekoliko dana. Tada sam radio na mnogim drugim projektima, pa nisam samo mislio na to. Ne znam je li to dobra taktika, ali za mene je bila uspješna", kaže Čeliković.
Igoru iz Subotice ovo nije prvi kontakt sa životom u glavnom gradu EU. Prije četiri godine stažirao je u Europskoj komisiji. Iz tog je iskustva naučio puno, no mentalitet je, ističe, potpuno drugačiji nego u Hrvatskoj. "Nije kao u Hrvatskoj, gdje je svatko svakome konkurencija. U Bruxellesu vrijedi pomagati drugima jer ti se na kraju sve to vrati", priča Igor. Veseli ga mogućnost posla u Europskoj komisiji, a vjeruje da će ga dobiti oni koji se ističu nečim drugačijim, koji su, kako kaže, svoji.
Davor Kunc iz Zagreba u Europskoj komisiji sada radi četiri mjeseca kao program-menadžer za regionalnu suradnju i programe u Europskoj komisiji. Nakon probnog roka ugovor mu se može produžiti na šest godina. Ovaj ekonomist koji je magistrirao u Washingtonu navikava se na život u Bruxellesu.
"Uvijek sam želio raditi za institucije EU, ali ne dok Hrvatska nije bila članica Europske unije", rekao je Davor. Šest je godina živio u Washingtonu i radio u Svjetskoj banci.
Europsku plaću nije lako zaraditi
Interes za rad u Europskim institucijama još od studija politologije i prava u Zagrebu te specijalizacije u Brnu imao je i Dominik Žganec iz Čakovca. Priliku je dobio prošle godine kad je stažirao u Europskom parlamentu u Luksemburgu. Tamo stečeno znanje Dominik sada ima priliku pokazati u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
"Zasad imam ugovor na određeno vrijeme, ali nikad ne znaš u kojem pravcu te vjetar odnese. Posao je prikladan za ono za što sam se školovao, tako da sam više nego zadovoljan", kaže Žganec.
Priliku za uvod u rad u EU ima i stažistica u Odjelu Europske komisije za zaštitu potrošača i zdravlje Tea Jardas iz Pule. "Staž mi se sviđa, puno se radi i puno se uči. Ostanku u Bruxellesu se naravno nadam", kaže Tea, koja je u Bologni studirala političke, interpersonalne i socijalne komunikacije, a za vrijeme postdiplomskog studija je kao stipendistica talijanske vlade studirala na koledžu u Parmi.
Iako je mnogima motivacija za rad u institucijama EU plaća od oko četiri tisuće eura (ovisno o poziciji), takvu plaću nije lako zaraditi.
Osim dužeg radnog vremena (zbog prekovremenih sati), i troškovi života su mnogo veći nego u Hrvatskoj. Tako se stan u Bruxellesu plaća i do 1.500 eura. Dodatnih tisuću potroši se na hranu, oko 500 za troškove mobitela, interneta, televizije te u kafićima i restoranima.
http://www.dw.de/hrvati-u-eu-institucijama-oaza-za-nezaposlene-ili-nagrada-za-najbolje/a-17302537
