Europska komisija u strateškom dokumentu potiče zemlje članice da konstantno povećavaju zakonsku granicu za odlazak u mirovinu. Dugoročno gledajući, do 2060. godine, ta granica mogla bi se povećati za pet do sedam godina. To bi značilo da i Hrvati, koji sada odlaze u mirovinu sa 65 godina, kao budući građani EU mogu očekivati da njihova djeca rade i do 72. godine.
Ujedno su predstavljena i očekivanja prema kojima će u Uniji prosječni životni vijek porasti za također sedam godina. Dokument Europske komisije nudi i savjete političarima na koji način da građanima prezentiraju činjenicu da će morati raditi dulje u starosti.
''Bit će važno objasniti da, s povećanjem životne dobi, produljeni radni vijek ne znači da će ljudi imati manje godina za uživanje u mirovini'', stoji u dokumentu te se ističe da je starenje populacije veliki izazov, a taj pojam u dokumentima Unije obično je eufemizam za 'opasnost'.
Dokument, koji će europski povjerenik za rad i socijalna pitanja Laszlo Andor prezentirati u sljedećim danima, piše Večernji list, opisuje taj ''izazov'' za Europu koja stari i time postaje neproduktivnija.
''Ako žene i muškarci, koji će dulje živjeti, također ne ostanu i dulje zaposleni, povećanje troškova za mirovine postat će neodrživo." To će imati dugotrajne ekonomske i proračunske posljedice u EU, smanjit će potencijal za ekonomski rast i stvoriti pritisak na javne financije'', ističe se.
