Europska će skijališta, nakon godine apstiniranja zbog covida, ove zime ponovno primiti veliki broj skijaša. Najviše će ih biti u Sloveniji, Italiji, Austriji i Francuskoj, ali i u BiH, koja je ipak nešto jeftinija. Među njima će biti i Hrvata.
"Jako puno obitelji s djecom nam se javlja. Ljudi su se zaželjeli skijanja. Prošle godine ga jednostavno nije bilo iz nama svima poznatih razloga i vrlo smo zadovoljni, možemo reći da bilježimo upite i rezervacije na razini 2019. godine", rekao je za RTL voditelj odjela skijanja u jednoj turističkoj agenciji, Dalibor Čanaglić.
Nezgodan 'hrvatski tjedan'
Na pojedinim skijalištima više nema slobodnih kapaciteta. Ranije rezervacije donose i 10 posto niže cijene, koje privlače veći broj ljudi. "Mi u ovom momentu doživljavamo čak i situacije da su neki hoteli, centri u pojedinim datumima rasprodani. Upiti za skijanje idu u velikoj mjeri i mi očekujemo jednu izvrsnu turističku skijašku sezonu", rekao je predsjednik Udruženja putničkih agencija Hrvatske gospodarske komore, Boris Žgomba.
Problematičan bi mogao biti uobičajeni "hrvatski tjedan", koji ove zime pada u najgore vrijeme. "Nova godina pada na subotu i skijanje može eventualno početi u nedjelju, a druga stvar što je to izrazito visoka sezona i cijene su paprene. Onaj tjedan iza koji je u biti pravi hrvatski tjedan su vlasti odlučile da nema praznika, tako da je to dosta problematično za roditelje", objasnio je predsjednik Hrvatske udruge ljubitelja skijanja, Nino Stančić Vidrač.
I cijena je problematična
Unatoč nešto jeftinijim rezervacijama i činjenici da na skijanje idu imućniji Hrvati, mnogima od njih će problem biti cijena. "Hajdemo sad uzeti u obzir dva tjedna. Prvo, hrvatski tjedan 1.1., na 8.1. kada su cijene 50 posto više nego u tjednu kasnije. Rekao bih da u Austriji nemate hotela ispod 5000 kuna za sedam polupansiona po osobi, dok taj isti hotel tjedan kasnije možete naći za 3500 kuna. Razlika je znači od 20 do 50 posto", pojasnio je Čanaglić.
No, u turističkim agencijama smatraju da će mnogi zažmiriti na veće cijene. Procjenjuju da bi europska skijališta moglo zauzeti više od 120.000 Hrvata.
