Ni domaći svijet nije imun na zlatnu groznicu što hara svijetom na krilima globalne krize i nesigurnosti, straha od inflacije koja bi mogla pojesti vrijednost papirnatog novca i fiskalnih problema u eurozoni. Potražnja za zlatnim kovanicama i polugama tolika je da su neke svjetske kovnice prestale primati narudžbe jer jednostavno ne mogu iskovati dovoljne količine zlatnika i poluga, a druge su produljile rokove isporuke, objavila je ljubljanska tvrtka Moro.
Preko zime je mjesečno oko četrdeset Hrvata putovalo u Ljubljanu da bi kupilo zlatne poluge, a samo u svibnju na takav se pothvat odlučilo 240 Dalmatinaca, Istrana i Zagrepčana, piše Slobodna Dalmacija.
Cijene zlata rastu: unca je u proteklom desetljeću poskupjela više od četiri puta, s 270 dolara na sadašnjih 1205 dolara, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i da će već u lipnju dosegnuti 1300 dolara.
Procjene analitičara su šarolike, neki smatraju da će zlato u idućim godinama premašiti povijesni rekord iz 1980. godine kada je unca koštala 2312 dolara. Drugi upozoravaju da se sa zlatom nikad ne zna i da je riječ o nepredvidljivoj robi, na kojoj se može dobiti i izgubiti.
Primjerice, zlatna poluga od 100 grama koštala je u petak 4. lipnja 3330,09 eura, dok je prije točno pola godine stajala 2697,83 eura. Onaj tko je prije šest mjeseci kupio takvu polugu, danas je zaradio 632,26 eura ili 4590 kuna.
Zlatna poluga teška jedan kilogram je 2001. godine koštala 9737 eura, prije pola godine cijena joj je bila čak 26.432 eura, dok je prošlog petka vrijedila 32.665 eura.
"Posljednjih mjesec dana nam svakodnevno iz Hrvatske stigne onoliko kupaca koliko ih je prije dolazilo tjedno, od pet do deset, a ponedjeljkom i petkom zna ih biti više. No, zlato se više ne čeka dva, tri dana nego tri do četiri tjedna. Vlada golema potražnja, trgovine u Njemačkoj s kojima surađujemo nemaju ni grama zlata na skladištima, premda kovnice rade 24 sata dnevno", kaže Ivan Moro, vlasnik ljubljanske trgovine Moro.
Hrvati po zlatne poluge moraju u Sloveniju ili Austriju, jer kod nas nema niti jedne trgovine koja prodaje investicijsko zlato. Vjerojatno ponajviše stoga što se to ne isplati, jer davanja na takvo zlato iznose 58 posto, u što ulazi carina, 30 posto poreza na luksuzne proizvode i 23 posto PDV-a, dok je u EU-u investicijsko zlato pošteđeno poreza.
