Kako bi kupili mir seljaka, resorno ministarstvo pristalo je, među ostalim, sniziti standard kvalitete pšenice sa 76 na 70 hl, primjesu sa 6 na 12% te vlagu zrna s 12 na 14%, kakva je prije završavala u stočnoj, a ne ljudskoj prehrani, tvrde u Žitozajednici, koja okuplja 80% hrvatske mlinarsko-pekarske industrije.
arti-201006230611006Ministarstvo poljoprivrede je obećalo seljacima izmjenu pravilnika o žitaricama, mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, tijestu i proizvodima od tijesta, kojim se drastično spuštaju kriteriji kvalitete pšeničnog zrna.
''Ako se već htjelo seljacima nadoknaditi štetu i zbrinuti pšenicu za koju se nagađa da je loša, a prve analize pokazuju posve drugačije, to se moglo i na neki drugi način, a ne ugrožavanjem proizvođačke industrije'', rekla je za Večernji list direktorica Nada Barišić, ističući kako se ispod sadašnjih standarda ne smije ići.
U protivnom će odgovornost za loš kruh pasti na Čobankovićevo ministarstvo.
''To više što je kvaliteta zrna u dijelovima RH gdje je bilo puno kiše, ali nisu poplavljeni, izvanprosječna. Tu će seljak, odgodi li prodaju, možda i dobiti 1,20 kuna, koliko traži, možda i više, odredit će tržište'', tvrdi Barišić.
Naravno, u cijeni 'igra' i količina uroda, koja bi mogla biti i prepolovljena u odnosu na 2009.
''No prva cijena je oko 90 lipa, koliko i na mađarskoj burzi, na što računaju i u Granoliju. Inače slijedi i poskupljenje brašna'', najavio je vlasnik Hrvoje Filipović. Nakon toga slijedi i poskupljenje kruha i peciva.
''Svi smo na tržištu i sve je stvar tržišta. Ako neko može dobiti i četiri kune, neka proda. No, RH je premalo tržište da bi utjecala na cijene u okruženju, a one sada ne pokazuju tendenciju rasta. Trenutačno je najvažnije da se žetva privede kraju i pšenica pospremi u silose, a onda ćemo vidjeti'', kazao je Filipović za Večernji list.
Prethodni članak:
arti-201007040319006
