Saborski zastupnik HSU-a, Silvano Hrelja, komentirao je za N1 aktualnu temu “prekorednog cijepljenja”, rekavši da se on još uvijek nije cijepio protiv koronavirusa. “Ja se osobno čudim toj razini iščuđavanja, a kod nas je sve preko reda i preko veze, po principu 'snađi se druže'. Nemamo se što čuditi, to se njeguje u ovom društvu. Naše umirovljenike užasno nerviraju prekoredni, to parazitiranje, ta prepotentnost, ta oholost. To nije dobro za naše društvo”, rekao je.
Hrelja se nije cijepio iako je kao saborski zastupnik to mogao napraviti. “Cijepit ću se onog trenutka kad kad na red dođu 63-godišnjaci s dijagnozom dijabetesa, ovisni o inzulinu. Tada je moj red”, objasnio je.
Covid dodatak
Hrelja je rekao da nas čeka novo usklađivanje mirovina i da najave nisu optimistične. “Najave nisu optimistične, ali se može očekivati minimalno usklađivanje – možda 10 kuna na razini prosječne mirovine, što je nezadovoljavajuće s obzirom na rastuće siromaštvo u kojem živimo”, kaže Hrelja.
Pozdravio je odluku o “covid dodatku” za umirovljenike, ali za one koji žive s nižim mirovinama. “Što se covid dodatka tiče, to su isplatile sve zemlje u okruženju. Moj osobni stav je da najveći covid dodatak trebaju dobiti oni s mirovinama do 2710 kuna (2710 kuna je granica siromaštva u Hrvatskoj, op.a.). Nešto manji trebaju dobiti oni s mirovinom do 4000 kuna, a oni preko 4000 su dobili početkom ove godine neko malo porezno rasterećenje i doista ne mislim da je onaj koji ima 7000, 8000 kuna penzije ugrožen”, kaže te dodaje da HSU smatra da oni s mirovinama do 2710 kuna trebaju dobiti 2500 kuna dodatka, a oni s mirovinama do 4000 kuna 1500 kuna dodatka.
Kaže i da će on uvijek biti u koaliciji s kojom je došao u Sabor, ali da će uvijek glasati za prijedlog zakona koji smatra dobrim. “Za projekte od dugoročne važnosti bih dao cijelu ruku, recimo, da naše sugrađanke, njih 200.000 dobiju obiteljske mirovinu. Želju riješiti problem imam, a poštivat ću onu koaliciju s kojom sam došao i osvojio mandat”, ističe.
Nacionalna mirovina
Iako je za nacionalnu mirovinu digao ruku, Hrelja smatra da ima boljih rješenja. “Mislim da oni koji rade i projektiraju zakone ne idu u to s čistom slikom, nemaju čistu sliku siromaštva u Hrvatskoj i onda postave niske kriterije”, kaže ističući činjenicu da nacionalnu mirovinu primaju oni s prihodima nižima od 1600 kuna, a ne ispod 2710 kuna, što je granica siromaštva u Hrvatskoj.
"Nismo dobili odgovor na pitanje zašto imamo ljude koji su dugo godina radili, a u mirovini su socijalni slučajevi. Što se mene tiče, najniža mirovina bi trebala biti na razini 100 kuna za godinu staža. I na tom principu se može graditi nova platforma za zaštitu od siromaštva. Mi samo uspoređujemo iznose mirovina, ne! Treba gledati kako su drugi to riješili. Slovenija je 2012. godine napustila nacionalnu mirovinu, ali je uspostavila koncept zaštite svojih građana do određene razine i kroz mirovinski sustav te socijalna davanja se bori da ljudi ne stradaju od siromaštva”, pojašnjava Hrelja za N1.
