Jasno je kako obnova nakon potresa koji su prošle godine pogodili Zagreb i Baniju debelo kasni. Učinjeno nije gotovo ništa, a postoji mogućnost da tako i ostane u nekim projektima. Naime, rok za isplatu pet milijardi kuna, koje je Hrvatska dobila od Europske unije za obnovu škola, muzeja i bolnica, istječe za šest mjeseci. Ukupno su isplaćena svega 43 milijuna kuna, a zbog sporosti birokracije upitna je obnova, primjerice, zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt.
"Ako ne bude produženja roka za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti EU-a vjerojatno je da će veći dio ove alokacije propasti. Ovisi o dobroj volji Europske komisije i kako će se Hrvatska pozicionirati u tim pregovorima, odnosno kako će Hrvatska postaviti taj zahtjev. Za sada je još to neizvjesno", rekla je za Dnevnik.hr konzultantica za EU fondove, Adriana Vela.
Doznaje se da Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine ipak nije zatražilo produljenje roka za korištenje europskog novca za obnovu, iako su država i lokalne jedinice u utrci s vremenom da sve što prije iskoriste. Vela je otkrila i cijeli niz problema koji je doveo do ovog raspleta.
"Europska komisija je zadala kratak rok za korištenje tih sredstava, na taj kratak rok još imamo i problem s uspostavom sustava, nakon toga s projektno-tehničkom dokumentacijom, pripremom projekata od prijavitelja, pripremom i provedbom postupaka javne nabave i tek onda izvođenje građevinskih radova. Za sve to mi bismo morali biti jako efikasni, a nažalost vidimo da to nismo. Velika je šansa da ćemo morati i vratiti sve te novce, a onda će to biti velika sramota", zaključila je Vela.
