Europska unija se pripremila za veliki izbjeglički val iz Ukrajine. Umjesto silne papirologije, ljudima se omogućuje brz prolazak granica i lakše uključivanje u društvo, što znači obrazovanje za najmlađe, medicinsku skrb za starije i otvaranje tržišta rada za radno sposobne. Sve to omogućila je odluka Vijeća EU o privremenoj zaštiti raseljenih osoba iz Ukrajine.
Takva zaštita traje do tri godine, a izbjegli Ukrajinci imaju pravo na svu pomoć, uključujući jednokratnu novčanu te psihosocijalnu pomoć, savjetovanje i smještaj. No, ako žele započeti novi život u te tri godine, najbitnije je pronaći posao.
Popunjavanje deficitarnih zanimanja
U Hrvatskoj je prosječna neto plaća u listopadu prošle godine iznosila 7140 kuna. Medijan je bio postavljen na 6039 kuna, što znači da je 50 posto zaposlenih u državi primalo više, a drugih 50 posto manje plaće od tog iznosa. Prije četiri godine Hrvatska je s Ukrajinom sklopila i sporazum o sezonskom radu. Čini se kako bi veći priljev Ukrajinaca mogao spasiti naše tržište radne snage, no Joze Tomaš iz Županijske gospodarske komore Split tvrdi da to ipak neće biti tako.
"Naravno da oni ne mogu popuniti deficitarna radna mjesta, naročito kad je u pitanju turizam koji je naša najsnažnija gospodarska grana i u kojem u sezoni nedostaje radnika svih mogućih profila, od niskokvalificiranih do visokokvalificiranih. Znači, nije turizam baš takva branša u kojoj bi svatko odmah mogao naći svoje mjesto pod suncem jer zahtijeva određena znanja, kvalifikacije, radno, ali i životno iskustvo. Međutim, velikim radom i samoprijegorom takve se vještine s vremenom mogu steći. Ukratko, Ukrajinci koje je ratni vihor natjerao u izbjeglištvo dobrodošli su u Hrvatsku i kao izbjeglice i općenito vrlo dragi ljudi koji i inače vole našu zemlju, a budu li tražili posao, s obzirom na situaciju na tržištu rada, posla će sigurno biti", rekao je Tomaš za Slobodnu Dalmaciju.
Nije lako zaposliti stranca
Istaknuo je kako nije lako zaposliti stranca u Hrvatskoj, pogotovo ako dolazi iz ratom pogođenih područja. "Svakome od tih ljudi treba prići individualno, pružiti mu svaku moguću pomoć, a tek nakon što to bude zadovoljeno, dati im i priliku, naravno ako to zaista žele i osjećaju se za to sposobnima, da sukladno svojim kvalifikacijama, vještinama, znanjima i iskustvu ovdje pronađu posao koji bi im odgovarao i kojim bi mogli sebi i obitelji osigurati egzistenciju. Postoji, kad je turizam u pitanju, i jezična barijera, ali, velim opet, sve se uz trud i želju može prevladati, no da će za to trebati vremena, svakako hoće", poručio je Tomaš.
Osim u turizmu, najviše radnika nedostaje u građevinskom sektoru. Dio radnika je odselio u bogatije europske zemlje, a oni koji su ostali teško mogu ispuniti sve naručene poslove. Još jedan problem je i slab interes mladih za zanatske poslove.
"Za građevinarstvo, što se potencijalnih radnika iz Ukrajine tiče, vrijedi isto što i za turizam. Sve zavisi od slučaja do slučaja. Ako ljudi dolaze iz te branše, oni će se, ako tako odluče, brzo uključiti u posao. I ranije su ovdje dolazili raditi Ukrajinci i s njima imamo samo pozitivna poslovna iskustva. U svakom slučaju, još jednom želim poželjeti dobrodošlicu svim Ukrajincima koji spas pronalaze u Lijepoj našoj", zaključio je Tomaš.
Evo kojih zanimanja nedostaje
Hrvatska je spremna zbrinuti oko 20.000 izbjeglica iz Ukrajine, uz signale s vrha vlasti da bi se taj broj mogao i povećati. U Dalmaciji ih očekuje prosječna neto plaća od oko 5300 kuna. Ondje nedostaje inženjera elektrotehnike, strojarstva, elektroenergetike, računovođa, turističkih radnika svih profila, brodograditelja, informatičara, liječnika, medicinskih sestara, njegovateljica, fizioterapeuta, profesora fizike, informatike i matematike, logopeda, psihologa te onih koji se bave svim vrstama rehabilitacije.
