HNB UPOZORAVA NA TRI RIZIKA: /

Napuhane cijene nekretnina, javni dug i sve teže vraćanje kredita

Image
Foto: Pixsell, Robert Anić

Financijsku poziciju države olakšalo je povećano korištenje fondova EU-a, no s rastom rashoda došlo je i do cikličkog pada državnih prihoda

23.2.2021.
10:09
Pixsell, Robert Anić
VOYO logo

Hrvatska narodna banka (HNB) upozorava na tri rizika - napuhane cijene nekretnina, javni dug i teže vraćanje kredita, piše u utorak Večernji list.

Početak cijepljenja protiv koronavirusa budi nade u zaustavljanje pandemije sredinom 2021., no ono u cijeloj Europskoj uniji zasad napreduje sporo, što povećava rizik od prolaska kroz još jedan val bolesti covid-19 do sredine ove godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godina pred nama nosi niz rizika

Potencijalno ponovno postroživanje mjera ili produljivanje mjera na snazi i mogućnost ponavljanja slabe turističke sezone djeluju na rast neizvjesnosti, pogotovo kod privatnog sektora, a izdaci povezani sa zagrebačkim i pokupskim potresima opterećuju državne financije, tvrdi Hrvatska narodna banka u najnovijoj analizi financijske stabilnosti, prema kojoj godina pred nama nosi niz rizika među kojima kao potencijalno najopasnije spominju rast cijena nekretnina potaknut državnim subvencijama, rast javnog duga te probleme s vraćanjem kredita.

Image
STANOVI U CENTRU ZAGREBA VIŠE NISU ATRAKTIVNI? Stručnjak iz HNB-a: /

'Cijene su takve bile i 2018., ali još nismo svjedočili – rasprodaji'

Image
STANOVI U CENTRU ZAGREBA VIŠE NISU ATRAKTIVNI? Stručnjak iz HNB-a: /

'Cijene su takve bile i 2018., ali još nismo svjedočili – rasprodaji'

Iako se u 2021. godini očekuje oporavak gospodarstva, intenzitet tog oporavka neizvjestan je. Prema projekciji HNB-a iz prosinca 2020., očekuje se da bi pad BDP-a u 2020. mogao iznositi 8,9 posto, čime Hrvatska pripada skupini snažnije pogođenih zemalja EU (očekivani pad gospodarstva u 2020. za EU iznosi 7,4 posto), a rast u 2021. godini 4,9 posto. Projekcija HNB-a temelji se na pretpostavci normalizacije epidemiološke situacije i ukidanja većine mjera u Hrvatskoj i njezinim glavnim vanjskotrgovinskim partnerima do sredine 2021., što se u ovom trenutku čini razumnim, ali se ne mora nužno dogoditi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zatvaranje dijela poduzeća

Financijsku poziciju države olakšalo je povećano korištenje fondova EU-a, no s rastom rashoda došlo je i do cikličkog pada državnih prihoda, što je sve dovelo do snažnog rasta fiskalnog manjka i javnog duga. Prestanak pandemije i mjera za njezino suzbijanje glavni je preduvjet normalizacije poslovanja sektora poduzeća, odnosno snižavanja njegova rizika likvidnosti i solventnosti.

No, prerano prepuštanje mnogih poduzeća tržištu, koje se značajno smanjilo tijekom 2020., a za neke trenutačno i ne postoji, moglo bi dovesti do zatvaranja dijela poduzeća i rasta nezaposlenosti. S druge strane, petina poduzeća u Hrvatskoj standardno ostvaruje gubitke, pri čemu je udio poduzeća gubitaša u ukupnom prihodu sektora u 2019. godini iznosio oko 14 posto, donosi Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo