Centralni krak “Balkanske rute” opet postaje sve aktivniji, a prema statističkim podacima, količine zaplijenjenog heroina se smanjuju, međutim, prema podacima iz policije, njegova kvaliteta je sve bolja.
Najnižu prosječnu vrijednost u čistoći, od 8,4 posto, heroin je imao 2011. godine, a prošle godine kvaliteta je narasla do 21,1 posto u ukupnim zapljenama tijekom 2017. godine.
Procjenjuje se da su osnovni razlozi porasta čistoće heroina na tržištu veća dostupnost, sofisticiraniji načini proizvodnje i strategija distribuiranja na ulice koja uključuje manje posrednika.
Hrvatska je primarno tranzitna zemlja za razne vrste krijumčarenja, a heroin tradicionalno dolazi iz Afganistana južnim krakom “Balkanske rute”, gotovo isključivo cestovnim prometom. Bez obzira na sve veću dostupnost sintetskih preparata, i dalje je tražena supstancija i ne nestaje s tržišta, piše Slobodna Dalmacija.
Heroin je i dalje glavni opijat i u Europi, a trend porasta njegove čistoće vidljiv je i ondje. U svemu je posebno zabrinjavajuća sve viša europska procjena broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja, koja je u porastu već tri godine zaredom. Heroin se povezuje s mnogima od tih smrtnih slučajeva, a gotovo je identično i u Hrvatskoj.
Prošle godine njegova cijena kretala se u rasponu od 300 do 600 kuna za gram, a o njemu je ovisilo 92 posto opijatskih ovisnika. Od 2008. do 2016. broj novih ovisnika u tretmanu se smanjivao, da bi se u 2017. godini ponovno povećao za 19,4 posto.
Kad se heroinu pribroje i ostala sredstva iz skupine opijata (metadon, ostali opijati, buprenorfin, tramadol i fentanyl), to iznosi 80,7 posto od ukupnog broja osoba s problemom ovisnosti liječenih u 2017. godini.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017. godinu, najmlađa zabilježena liječena osoba imala je 13, a najstarija 76 godina. Zadarska županija prednjači u liječenju ovisnika ( 496,2 na 100.000 stanovnika), a slijede je Istarska, Šibensko-kninska, Grad Zagreb, Primorsko-goranska pa Splitsko- dalmatinska. Za cijelu je Hrvatsku stopa iznosila 248,3 na 100.000 stanovnika, piše Slobodna Dalmacija.
