S današnje 71. sjednice Vlada je Saboru uputila konačne prijedloge Zakona o elektroničkim medijima te Zakona o autorskim i srodnim pravima, usvojila je Provedbenu odluku Vijeća EU o hrvatskom Planu oporavka, zaključkom je potvrdila nacionalne motive eurokovanica te donijela Smjernice ekonomske i fiskalne politike za sljedeće trogodišnje razdoblje.
Donesene su odluke o jamstvima 3. maju i Uljanik Brodogradnji, te 3 milijuna kuna pomoći pčelarima.
Nakon što je na današnjoj sjednici Vlada usvojila konačan prijedlog nacrta novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, iz Hrvatske diskografske udruge poručuju da su "neugodno iznenađeni činjenicom da je prijedlog Zakona u dijelu koji se odnosi na glazbenu industriju protivan aktualnoj Direktivi Europske unije koja se Zakonom implementira."
Također, kažu iz HDU, navedeni prijedlog nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
"U EU Direktivi izričito je propisano da se niti jedna odredba Direktive u zemljama članicama ne smije primjenjivati retroaktivno, niti dovoditi u pitanje akte sklopljene i prava stečena prije 7. lipnja 2021. godine. EU Direktiva ne dozvoljava niti ponovno preispitivanje ugovora, kao niti obvezno kolektivno ostvarivanje prava čime bi se određenim pravnim subjektima omogućio monopol.
Vlada je ipak podržala zadnji nacrt Zakona kojim, suprotno svim praksama i pravnim pravilima, država sada intervenira u privatnopravne odnose između glazbenih izdavača i izvođača, čime je doveden u pitanje opstanak hrvatske glazbene industrije. Za preko 180 tisuća snimaka hrvatske diskografije, u slučaju donošenja Zakona u ovakvom obliku u Hrvatskom saboru, preispitivat će se svi ugovori s izvođačima koji se već godinama izvršavaju te revidirati postojeća prava, što je skandalozno, predstavlja europski presedan te hrvatsku diskografiju stavlja u neodrživ položaj.
Hrvatska diskografska udruga vjeruje da će se u raspravi u Hrvatskom saboru dobro razmotriti ovaj prijedlog Zakona te iz njega ukloniti sporne odredbe. Ninu Obuljen Koržinek, ministricu kulture i medija i premijera Andreja Plenkovića, o svemu su informirali te upozorili na sporne odredbe prijedloga Zakona i Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, te europske organizacije glazbenih izdavača. Uz to, odlazak iz Hrvatske u slučaju usvajanja ovakvog oblika Zakona, najavili su Spotify, Deezer i drugi glazbeni servisi.
Usvajanjem novog Zakona učinila bi se nepopravljiva šteta hrvatskoj glazbi i glazbenoj industriji kao važnom dijelu kulture, ali i cjelokupnom gospodarstvu. Hrvatski glazbeni izdavači godišnje u razvoj izvođača i nove produkcijske snimke ulože više od 30 milijuna kuna. Glazbene izdavačke kuće, naravno uz vlastiti financijski interes, ulažu u karijere glazbenika, i u obliku financijskog doprinosa i radne snage, a osim stalno zaposlenih, zapošljavaju i velik broj vanjskih suradnika i povezanih tvrtki. Sve to uključuje i video produkciju, marketing, novinarstvo te ostale profesionalne, marketinške, kreativne i savjetodavne usluge. Radi se o nekoliko tisuća, što izravno, što neizravno zaposlenih koji žive od toga. Sva ta ulaganja izdavačkih kuća godišnje u Hrvatskoj generiraju više od nekoliko stotina milijuna kuna prihoda od snimanja, kolektivnih prava, koncerata i drugih aktivnosti, što bi usvajanjem Zakona u ovom obliku itekako došlo u pitanje", poručili su iz Hrvatske diskografske udruge.
