"Ta je tvrtka došla u probleme zbog velike zaduženosti. U velikoj mjeri Agrokor se financirao na dug, a ne na kapital. Sad su došli u situaciji kada dug treba rješavati. Te teškoće se u takvim kompanijama mogu razriješiti. Treba li se država u to uključiti, rekao bih da je preferirano rješenje to da se tako nešto dogodi u privatnom sektoru. Mislim da će to biti odluka Vlade, ovisno o razvoju situacije", rekao je Vujčić o problemima Agrokora i dodao:
"Preferirano rješenje je u privatnom sektoru, ali država uvijek ima mogućnost intervencije."
'Građani već osjećaju oporavak gospodarstva'
Što se tiče našeg bankarskog sektora, Vujčić kaže da za cijeli sustav, zbog Agrokora, ne postoji značajna opasnost.
"Jednokratni šok koji bi se mogao dogoditi nije značajan, no prihodi dijela banaka mogli bi se smanjiti što bi moglo dovesti do potrebe za dokapitalizacijom ili promjenom poslovnog modela".
Govoreći o rastu BDP-a, Vujčić je naglasio da nas ni u idućim godinama ne očekuje rast od četiri posto.
"Rast će biti blag, mogao bi ostati na ovim razinama, ali recesija nam ne prijeti. Naš problem je niska stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva. Imamo sve manje ljudi koji rade, plaćaju poreze... Oni moraju uzdržavati sve veći broj stanovnika koji ne radi i ne plaća poreze".
Vujčić kaže kako je u provođenju reformi problem što uvijek postoji određena skupina ljudi kojima to ne odgovara i koja onda organizira otpor reformama. Njegova preporuka je da se o reformama mnogo ne priča nego da se jednostavno naprave.
"U politici nekad treba i riskirati. Ako pokažete da ste napravili zemlju boljom za većinu građana, oni će vam to vratiti na izborima."
Vujčić smatra da se oporavak hrvatskog gospodarstva već osjeća.
"Građani to već osjećaju na dva načina. Prvi je da plaće rastu, a u 2015. i 2016. imali smo pad cijena, prije svega energije i hrane. Ove godine cijene hrane i energije blago će narasti, ali to neće narušiti standard stanovništva jer plaće rastu i, što je još važnije, raste i zaposlenost. Kamatne stope na kredite u ovoj godini bi i dalje trebale padati jer banke imaju viška likvidnosti. Banke imaju prostora i za smanjivanje marži", rekao je.
Guverner ne misli da je slabljenje kune dobra ideja.
"Nije. Većina kredita vezana je uz euro. Bilo koja deprecijacija tj. slabljenje tečaja kune prema euru povećava dug. Koliko god da slabi kuna, povećava se dug. To smo najbolje naučili na slučaju švicarskog franka. To bi toliko povećalo dug u Hrvatskoj da bi nas vratilo u recesiju, a ne bi pomoglo našem gospodarstvu. U ovom trenutku ne dopuštamo ni jačanje kune jer imamo suficit prema inozemstvu. Otkupili smo 900 milijuna eura od banaka kako bismo spriječili jačanje kune", kaže Vujčić.
Govoreći o kritiziranju politike stabilne kune koja, prema mišljenju nekih, smeta izvozu, Vujčić kaže da to ne stoji jer je nakon ulaska u EU hrvatski izvoz porastao. Ključni problem, prema njegovu mišljenju, bio je što nismo imali pristup tržištu od 500 milijuna ljudi.
'Išao sam na putni nalog obaviti posao koji je u interesu Hrvatske'
"Uvoz je pao, izvoz je porastao, manipulacije tečajem ne pomažu. Da je devalvacija dobra, Grčka bi bila prvak u izvozu, a nisu nikad uspjeli postati izvozna sila. Ako vi ne dignete produktivnost, nikakvo manipuliranje tečajem vam neće poboljšati izvoz".
Vujčić je odgovorio i na optužbe za rastrošnost čelnika HNB-a.
"Samo ove godine imao sam 27 sastanaka s investitorima u Kitzbühelu, nakon toga sam išao na sastanak u Basel gdje imam ured. Održao sam prezentaciju za investitore u Londonu i bio sam na tzv. Road Showu, prodaji obveznica s Ministarstvom financija. To je posao, a sudjelovanje na sastancima moje su dužnosti. U području kojim se ja bavim, 80 posto financijske regulative ne radi se u Hrvatskoj nego na tim sastancima u inozemstvu. Ja tamo moram braniti interese Hrvatske", kaže.
Vujčić dodaje kako ne smatra da je u bilo kakvom sukobu interesa:
"Išao sam na putni nalog, obaviti posao koji je u interesu Republike Hrvatske. Trošak je mogao pokriti HNB, ali uobičajeno je da organizatori pokrivaju troškove. Ne vidim razlog da se od toga radi problem".
