Imovinskopravni odnosi oko zemljišta u Blatu na kojem bi se trebala graditi Nacionalna dječja bolnica bit će riješeni za dva mjeseca, nakon čega će Zagreb i Vlada potpisati ugovor, rekao je u ponedjeljak Tihomir Majić iz gradskog Ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo i branitelje.
Još od 1990-ih godina postoje problemi s knjiženjem vlasništva nad zemljišnima česticama u Blatu, gdje je još sredinom 1980-ih počela gradnja Nacionalne i sveučilišne bolnice koja nikada nije završena.
Istaknuto je to na tribini na kojoj su sudjelovali predstavnici Grada Zagreba, Medicinskog fakulteta i umjetničkog kolektiva Montažstroj koji snima dokumentarni film o ogromnoj ruševini na ulazu u glavni grad.
Ideja o bolnici u Blatu još nije potpuno napuštena. Naime, istočno od spomenute ruševine trebala bi se graditi Nacionalna dječja bolnica, Ministarstvo zdravstva prošlog je mjeseca raspisalo natječaj za izradu idejnog projekta. Međutim, problem su imovinskopravni odnosi.
„O tome veće dulje vrijeme razgovaramo s predstavnicima države, očekujem da će imovinsko pravni odnosi biti riješeni za mjesec ili dva, nakon čega će dvije strane potpisati ugovor u kojem bi trebale biti navedene sve pojedinosti glede realizacije projekta”, rekao je Majić.
Većinu sredstava za 300 milijuna eura vrijednu investiciju planira se osigurati iz fondova Europske unije i Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
Osim o gradnji zdravstvenih ustanova za stanovnike Novog Zagreba, potrebno je razgovarati i o stanju u ostalim zagrebačkim bolnicama poput KB Dubrava, KB Sveti Duh KBC Zagreb , dodao je Majić.
Dok se novac za gradnju Nacionalne dječje bolnice traži iz europskih izvora i NPOO, novac potreban za gradnju nedovršene Nacionalne sveučilišne bolnice prikupljao se putem samodoprinosa građana Zagreba.
Prije točno 40 godina, 14. studenog 1982., građani Zagreba na referendumu se velikom većinom prihvatili izdvajanje od 1,5 posto osobnih dohodaka i drugih osobnih primanja u idućih pet godina.
Drugi samodoprinos izglasan je na referendumu 15. studenog 1987., također za razdoblje od narednih pet godina, do 1992.godine.
„Imao sam priliku razgovarati s nekim umirovljenicima koji su u ono vrijeme plaćali samodoprinos. Na pitanje bi li ponovno pristali izdvajati jedan postotak svojih primanja za projekt nove bolnice, kada bi im to netko predložio, odgovorili su potvrdno”, kazao je Borut Šeparović iz kolektiva Montažstroj, ujedno i redatelj dokumentarnog filma.
To pokazuje kako je u ono vrijeme postojala vizija, u čijem su fokusu bile generacije koje dolaze, dodao je Šeparović koji je tijekom snimanja razgovarao s više od 40 aktera, među kojima su mnogi bili na čelu političkih i zdravstvenih institucija, ne bi li došao do odgovora na pitanje zašto su radovi u Blatu obustavljeni i zašto nikada nisu nastavljeni.
Preko 400.000 zaposlenih građana Zagreba je 10 godina plaćalo samodoprinos za bolnicu koja se nazivala „tvornicom zdravlja za 21.stoljeće”, no ni u 2022.godini ne služi svojoj zdravstvenoj namjeni.
"Priča o ovoj bolnici pokazuje koliko su ljudi bili privrženi ideji javnog zdravstva kao javne usluge dostupne svima", istaknuo je Aleksandar Džakula s Medicinskog fakulteta.
