Guverener Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je u srijedu navečer da inflacija neće biti dvoznamenkasta. "Čini mi se da neki već sada dižu cijene uoči uvođenja eura. Neke su opravdane, a neke možda manje. Ono što sad vidimo jest da su moguće promjene cijena energije, govori da bi stopa inflacije mogla biti između 4,5 do pet posto", dodao je te pojasnio kako inflacija ovisi o cijenama.
HNB-ove procjene inflacije za 2022. kretale su se od dva posto u listopadu, 3,5 posto u siječnju pa do čak pet posto. Danas je bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić za N1 komentirao inflaciju u Hrvatskoj i postupanje Hrvatske narodne banke (HNB).
"Prvi put su dali procjenu u listopadu, a cijene koje sad imamo su još od rujna. Ili nisu pratili što se događa s cijenom ili nisu dobro računali ili nešto treće. Bilo je evidentno već tada da će se 1. travnja cijena po formuli promijeniti i da će ona u bitnom utjecati na kretanje svih ostalih potrošačkih cijena u Hrvatskoj", rekao je Fižulić.
Dualni mandat HNB-a
Fižulić je istaknuo da se HNB u zadnjih 20 godina ponaša kao da mu je jedina odgovornost tečaj kune, a po mandatu, dodaje, ima dualni mandat, tako da je odgovoran za tečaj i za stabilnost cijena.
"Na taj isti način kao što sad lepršaju s najavama kretanja inflacije su žmirili kada je švicarski franak učinio što je učinio i kada je nastao balon na hrvatskom nekretninskom tržištu pa su mnogi građani stradali i dandanas imaju spržene ruke od svega što se događalo s cijenama nekretnina, kreditima s kojima su kupljenje te nekretnina i kretanjem švicarca", kaže Fižulić.
Potpuno nesnalaženje Banskih dvora i Vujčića
Govoreći o Vujčićevoj izjavi da inflacija sigurno neće biti dvoznamenkasta, Fižulić kaže da bi trebalo zazvoniti za uzbunu čim počnete čitati komentare da će inflacija biti ograničena padom kupovne moći jer kupci neće imati dovoljno novca.
"Hrvatsko tržište energenata nije tržište, ono je ili potpuno regulirano putem države, kao u slučaju električne energije gdje je HEP monopolist ili je nepriznati monopol kao što je to kod naftnih derivata gdje Ina i MOL plus Petrol imaju tri četvrtine tržišta i danas imamo cijenu naftnih derivata barem 10 do 15 posto veću jer je došlo do porasta marži, a ne porasta cijene barela. I imate poluregulirano tržište plina na kojem su dva ključna sudionika, jedan je opet MOL, a drugi je PPD koji u ime Gazproma Hrvatskoj prodaje ruski plin. I ovdje je neregulirano tržište za pravne subjekte, zato smo imali skok od 300 posto. Plus regulirano tržište za građane po formuli koja će se promijeniti od 1. travnja gdje se sad kockamo hoće li biti povećanje za 70 posto, 100 posto ili više. To povećanje će bitno utjecati na kućne budžete, preliti se na cijeli niz drugih proizvoda i usluga koje su ovisne o plinu kao energentu i da će ta spirala kad se pretvori u spiralu očekivane inflacije, može doći do toga da će inflacija biti veća od pet posto.
Temljem svog iskustva, životnog, poslovnog, političkog, ovo što sada gledamo pokazuje potpuno nesnalaženje i Banskih dvora i HNB-a, gdje prepuštaju tržištu koje bi to trebalo riješiti, a tog tržišta nema jer je problem svakog monopola, ako je on privatni da je bitno gori od državnog. Ako ne intervenirate na nepostojeće tržište, sebe ste osudili da će oni s druge strane stola pokušati maksimizirati svoje profite."
