Govoreći o strepnjama da bi se oko 400 tisuća građana na jesen moglo naći pod udarom ovrha i u blokadi, Goran Aleksić iz Udruge Franak na televiziji N1 rekao je kako pretpostavlja da se radi o 400.000 građana koji će ponovno biti blokirani nakon što nisu bili u blokadi zbog mjera donesenih uslijed koronakrize. Usto je kazao da nije potrebno donositi novi ovršni zakon, nego mijenjati postojeći.
"Nekoliko vrlo jednostavnih mjera pomoglo bi ljudima da izađu iz duga, iz krize, da konačno počnu otplaćivati svoje glavnice. Prva i osnovna mjera bila bi da se glavnica naplaćuje prije zatezne kamate i da se to primijeni retroaktivno, pa ako je netko već otplatio glavnicu da mu se to prizna i da jednostavno nema potrebe otplaćivati svoj dug. Visina zatezne kamate treba se ograničiti na visinu glavnice, ne može biti veća od visine glavnice", kazao je Aleksić.
'Zabraniti ovrhe nad kreditima s nepoštenim odredbama'
Ovrhe, kaže, treba zabraniti u onim kreditima u kojima su ugovorene nepoštene odredbe, a takvih je, prema procjenama Udruge Franak, oko 500.000.
"Od toga je 125.000 kredita s klauzulom franak i oko 400.000 kredita s klauzulom euro i kunskih kredita u kojima su ugovorene nepoštene kamatne stope. Na zahtjev potrošača koji tuži banku moralo bi se omogućiti da se ovrha odgodi sve dok se ne završi postupak", istaknuo je Aleksić na N1.
Osvrnuo se i na kolektivnu presudu u slučaju "švicarac" rekavši kako je "nedvojbeno utvrđeno da je osam banaka ugovaralo nepoštenu valutnu klauzulu i nepoštenu kamatnu stopu".
"Svi ti ljudi imaju pravo tužiti. Jedan dio ljudi je konvertirao kredite i nemaju potvrdu Vrhovnog suda da imaju pravo na obeštećenje, ali imaju potvrdu da imaju pravo deklaratorno utvrđivati ništetnost. Na temelju toga mogu utvrđivati i zahtjeve za isplatu preplaćenih kamata i preplaćenog tečaja", pojasnio je te dodao i da će pitanje ništetnosti ugovora biti riješeno kroz godinu dana", napomenuo je.
'To je novac koji leži na cesti'
"Riješeno je pravno pitanje nepoštenih kamatnih stopa u euro i kunskim kreditima. Imamo više pravomoćnih presuda kojima je utvrđeno da potrošači, ali i poduzeća koja su ugovarala kredite prije 2013. godine u bilo kojoj valuti, ako su ugovorili kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke, ako je ta stopa rasla tijekom otplate kredite, onda ti ljudi imaju pravo na tužbe i to bez zastare potraživanja. Po našim procjenama banke su dužne 10 milijardi kuna za valutnu klauzulu CHF i nepoštenu kamatnu stopu iz kredita sa švicarcima, plus 10 milijardi za zatezne kamate. Ukupno su dužni 20 milijardi kuna za CHF kredite i još 5 milijardi kuna za ostale kredite. To je novac koji leži na cesti, to je anti-koronska mjera u ovoj situaciji", rekao je Aleksić dodavši da je u ovom trenutku 30.000 tužbi te da bi ih bilo više od 400.000 kada bi Vlada omogućila besplatan pristup sudovima.
Za moratorij na kredite rekao je da nije bila Vladina mjera, već su je banke same od sebe pristale ponuditi. Aleksić također smatra da rad agencija za naplatu dugova treba propisati na drugačiji način jer se "ponašaju kao reketari, nazivaju ljude, maltretiraju ih...".
