Stručnjaci su danas pojasnili i uzroke te posljedice potresa. Potres koji je pogodio Petrinju od 6,2 prema Rihteru, aktivirao je sustav rasjeda u podzemlju šireg područja Siska, Petrinje i Gline.
Radi se o sjecištu uzdužnih i poprečnih rasjeda na pružanju Dinarida. Dva su glavna - Petrinjski i Pokupski rasjed. Oba se ta sustava sastoje od više rasjeda. U izvješću Hrvatskog geološkog instituta stoji kako su takvi rasjedi školski primjeri deformacija koje nastaju u stijeni zbog velikog naprezanja.
Zbog velike količine oslobođene energije, pri kretanju tih rasjednih krila, rupture u stijenama odrazile su se i na površini terena pa na epicentralnom području duž rasjednih linija nalazimo površinske deformacije poput pukotina u zemlji. Dodaju i kako je dio deformacija nastalih nakon potresa rezultat urušavanja podzemnih hodnika rudnika smeđeg ugljena koji su radili u prvoj polovici 20. stoljeća, a nisu adekvatno zatrpani.
Geološka karta područja Petrinje i Siska s naglašenim glavnim rasjedima iz aktiviranih sustava rasjeda koji su uzrokovali potrese 28. i 29.12.2020. Podatci o magnitudama i epicentrima prema https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/izvjesca_o_potresima.
U Zagrebu aktiviran reversni navlačni rasjed
Uzroke i posljedice potresa komentirao je geolog Tvrtko Korbar za DNEVNIK Nove TV. "U Zagrebu je aktiviran reversni navlačni rasjed. Laički, Medvednica se nagurava prema Zagorju. Popuštanje trenja na tom rasjedu preko kojeg se Medvednica nagurala prema Zagorju, dovelo je do potresa, objasnio je i dodao kako je u Banovini došlo do aktiviranja rasjeda s horizontalnim kretanjem krila.
Gdje se rasjedna krila razmiču i na dubini od 10, 11 km došlo je do popuštanja, na sjecištu dva približno okomita rasjeda koji su poznati sustav u geologiji i tektonici", rekao je Korbar.
Pomaci mogući u slučaju malo jačih potresa
Pomaknulo se i tlo. "Prema informacijama koje imamo od kolega geodeta, dva prelaska prije i poslije potresa, tlo u Petrinji i okolici je potonulo 12 cm, a brdski dio, između Petrinje i Gline, izdigao se sedam centimetara", objasnio je Korbar i dodao da manji potresi ne bi trebali uzrokovati dodatna dizanja i spuštanja terena. Centimetarski pomaci mogući su u slučaju malo jačih potresa.
U svom izvještaju spomenuo je i rudnike, a sad je objasnio kakva je njihova veza s potresima. Oni nisu uzrok katastrofe. "Razlog je kretanje ogromnih blokova, to su bilijarde tona stijena u podzemlju. A rudnici i urušavanje bivših rudnika su samo sekundarna lokalna pojava koja je prouzrokovana tim kretanjima krila i razmicanjem blokova na površini terena", pojasnio je.
'Sreća u nesreći'
Prevencija katastrofa, objasnio je, u kvalitetnoj je gradnji. "Predviđanje potresa je moguće u budućnosti. Ako će se u znanost ulagati da bismo mogli novim znanstvenim metodama dolaziti do spoznaja koje bi nas na to mogle dovesti. I minuta upozorenja bi značila puno", kazao je.
Smatra da je na neki način sreća u nesreći bila što je Petrinju dan prije razornog, pogodio manji potres, od 5,0 po Richteru.
Točno. Čudi me da to nitko još nije spomenuo. Možda i je, ali nije došlo do mene. Da nije bilo onog prvog šoka, 28. prosinca, od 5 ili 5,2 stupnja, kako prema kojim izvorima, ljudi bi ostali u kućama. S prvim potresom su se loše kuće već rasklimale. Ljudi su se iz njih iselili i smjestili se kod obitelji, prijatelja. Da je ovaj drugi potres, ovaj razorni, bio prvi, smatram da bi bila puno veća katastrofa, i stotine, možda i tisuće ljudskih žrtava. Sreća u nesreći", zaključio je.
