Iako je Vlada, s ciljem proračunske uštede i povećanja učinkovitosti, prošle godine ukinula čak 17 agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, trenutno se tom mjerom nije uštedjelo baš ništa, piše Novi list.
S druge strane, koliko je povećana učinkovitost ovisit će o funkcioniranju institucija kojima su pripojene ili koje su nakon gašenja u potpunosti preuzele njihove poslove.
Novac raspoređen na 12 ostalih korisnika
Kako piše Novi list, gašenjem se 17 institucija trebalo uštedjeti 1,227 milijardi kuna, koliko su trebale potrošiti prema prijedlogu proračuna za ovu godinu. Međutim, jučerašnjom odlukom Vlade taj je novac u proračunu raspoređen na 12 ostalih korisnika kojima su pripojene ili su preuzeli njihove poslove.
Budući da Vlada novac ukinutih institucija nije stavila u proračunsku zalihu, već se odlučila raspodijeliti novac tijelima koja nastavljaju obavljati posao ukinutih institucija, ispostavlja se da ukidanje 17 institucija ne znači manje proračunske troškove. Treba imati na umu da je upravo ušteda bila jedan od argumenta za smanjivanje njihovog broja.
Prema tvrdnjama sugovornika u Vladi za Novi list, logična je odluka bila tehnička raspodjela novca na one koji nasljeđuju. Sada je na pojedinim ministarstvima s kojima su se spojile te agencije da pokažu kroz godine sposobnost uštede.
