General-bojnik u miru Marinko Krešić u nedjelju je izvijestio da je, s obzirom na podjele koje je u javnosti i u braniteljskoj populaciji izazvalo, uskratio potpis na pismo kojim bi se od predsjednika Republike Zorana Milanovića tražilo da pomiluje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača.
Odvjetnik Anto Nobilo, kao pravni zastupnika Perkovića i Mustača najavio je prije nekoliko dana kako će uputiti molbu predsjedniku Milanoviću da ih pomiluje, a prema pisanju medija, to su pismo namjeravali potpisati i umirovljeni generali Ante Gotovina, Ivan Čermak, Ljubo Ćesić Rojs, Pavao Miljavac, Davor Domazet Lošo te Marinko Krešić. Svoj je potpis s pisma već ranije povukao general Krešimir Ćosić.
Perković i Mustač su na njemačkom sudu 2016. godine osuđeni na doživotne zatvore za pomaganje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u Njemačkoj, a kaznu služe u Hrvatskoj.
'Ne želim biti uzrokom podjela'
"Obzirom na podjele koje je pismo u javnosti i u braniteljskoj populaciji izazvalo odlučio sam na njega uskratiti svoju suglasnost. Nikad nisam bio, niti želim biti, uzrokom takvih ili sličnih podjela i političkih sukobljavanja. Naprotiv, uvijek sam se zalagao, a to ću i dalje svim svojim bićem činiti, za svehrvatsko pomirenje i jedinstvo iseljene i domovinske Hrvatske, pri čemu mi je ideja vodilja misao prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana: 'Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što!'", objašnjava Krešić razloge uskrate potpisa.
U priopćenju upućenom večeras medijima, general Krešić objašnjava i razloge zbog kojih je prvotno potpisao pismo.
'Bio sam vođen ozračjem Velikog tjedna'
"U ozračju Velikog tjedna simbolom pobjede nad grijehom i smrti, vođen plemenitom idejom svehrvatske pomirbe, a uzimajući u obzir određeni doprinos brigadira Josipa Perkovića i brigadira Zdravka Mustaća u Domovinskom ratu, kao i o njihovoj poodmakloj životnoj dobi i zdravstvenom stanju, dao sam suglasnost na pismo svojih suboraca predsjedniku Republike Hrvatske sa zamolbom za postupanjem u skladu s zakonskim i ustavnim ovlastima", naveo je.
